Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Tra 2012

Nezaposlenima 'uvale' tečaj i ne daju im poticaje

Izvor: danas.net.hr · Autor: Jelena Šimac  

Nezaposlenima 'uvale' tečaj i ne daju im poticaje

Pristala je na ponuđeni tečaj koji joj nije trebao kako je ne bi izbrisali iz evidencije nezaposlenih. Nije imala pojma da zbog toga njen prvi poslodavac gubi pravo na dobivanje poticaja od države. To je shvatila prekasno, tek kad je zbog toga ostala bez ponuđenog posla.

Dok se Hrvatski zavod za zapošljavanje na svojim službenim internetskim stranicama hvali potporama za zapošljavanje koje dijele, u praksi stvari izgledaju ponešto drugačije. Redakciji Danas.hr-a javilo se više građana s pritužbom da nisu dobili potpore koje nudi HZZ, a zbog načina na koji su ostali bez nje osjećaju se prevarenima. Čitateljica Danas.hr-a B.S. (podaci poznati redakciji) požalila se tako našem Stručnom kriznom timu da su je prošle godine doslovce prisilili da ode na tečaj iz informatike, pod prijetnjom brisanja s burze ne bude li ga pohađala. Tečaj iz informatike joj, kaže, uopće nije bio potreban jer niti ima veze s njezinom strukom niti joj može pomoći prilikom zapošljavanja. "Na tečaj sam išla iz straha od brisanja s burze. Redovito sam ga pohađala, položila ispit iz prvog pokušaja te izvršila sve svoje obveze. Po završetku tečaja odmah sam se prijavila na burzu", priča čitateljica i dodaje: "Netko bi rekao: 'Pa super, pomogli su ti, dobila si tečaj besplatno.' Ali evo u čemu je stvar: Prošli tjedan pronašla sam firmu koja me želi zaposliti kao mladu osobu, bez radnog iskustva, sa završenom VSS. Poticaji za takvo zapošljavanje iznose od 18.614,40 kuna do 31.024,00 kuna, što bi u mom slučaju bilo punih 31.024,00 kuna jer je moj budući poslodavac bio mali poduzetnik. Dolazim na Zavod, gdje mi 'ljubazna' savjetnica objašnjava da ja nemam pravo na poticaje budući da sam prošle godine bila subvencionirana preko tečaja. Šok! Kako? Zašto? Zašto mi to niste rekli, gdje to piše, želim provjeriti... A ona mi na to kaže: 'Nisam vam to bila dužna reći, to su naša unutarnja pravila prema kojima radimo.' Kad sam vijest priopćila potencijalnom poslodavcu, rekao je da mu je žao, ali da me bez poticaja ne može zaposliti, bez obzira na sva moja znanja i kvalitete", ispričala nam je. Ako već ne može dobiti poticaj, čitateljica je odlučila volontirati. No, uslijedio je novi šok: "Kolegice, vi ne možete volontirati. Vi ne možete ništa i nemate pravo ni na kakve mjere aktivnog zapošljavanja iduće dvije godine jer ste pohađali tečaj iz informatike", bio je odgovor gospodina na šalteru. A slučaj gore iznesen nije jedini takav.

Slične neugodne šokove s burze imao je i naš čitatelj Boris. On je bez posla ostao prije godinu i pol dana, nakon što je zbog krize i drastičnog pada investicija zatvorena splitska poslovnica jedne veleprodajne firme iz Zagreba za koju je radio. Pokušavao je naći posao, ali osim povremenih poslova ništa nije našao. Nakon razmišljanja što i kako dalje, zainteresirao se za potpore za samozapošljavanje. No, naišao je samo na prepreke. Prva je bila činjenica da na burzi nije dulje od pola godine, a druga je ta da je već iskoristio jednu mjeru s burze – subvencionirani tečaj autoCAD-a 2011. godine. "Normalno, kad su bile prijave za tečaj, nadležna je držala predavanje, ali je očito namjerno prešutjela da nemamo nikakvu pogodnost od HZZ-a do 2014. godine", kaže nam naš čitatelj. Danas.hr zatražio je od HZZ-a objašnjenje zašto se odlučio na mjere koje u praksi ne donose dobre rezultate. "Mjere aktivne politike, a time i mjere koje se odnose na poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja usmjerene su na dugotrajno nezaposlene i osobe kojima prijeti dugotrajna nezaposlenost zbog niske razine obrazovanja, neadekvatnog obrazovanja, nedostatka radnog iskustava, godina života, zdravstvenih problema i drugih faktora koji otežavaju pristup tržištu rada. U radu s nezaposlenom osobom utvrđuje se koje intervencije su potrebne da bi se osoba vratila u zaposlenost, a to su financiranje obrazovanja za zapošljavanje ili sufinanciranje zapošljavanja. Sve skupine nezaposlenih osoba, potencijalnih korisnika pojedinih mjera, definirane su u skladu sa strateškim dokumentima iz područja zapošljavanja te su prepoznate kao one kojime je potrebna određena pomoć pri integraciji u svijet rada zbog specifične situacije u kojoj se nalaze. Upravo iz tog razloga samozapošljavanje je namijenjeno osobama koje su već dugo nezaposlene (najmanje 6 mjeseci) te su spremne na realizaciju svoje poslovne ideje kako bi se na taj način pomoglo njihovom bržem povratku u svijet rada, spriječio gubitak kompetencija te svih drugih negativnih posljedica dugotrajne nezaposlenosti", odgovaraju nam sa Zavoda za zapošljavanje.

Sa Zavoda kažu i kako "pri provedbi mjera Hrvatski zavod za zapošljavanje nastoji obuhvatiti što veći broj nezaposlenih osoba te se u pravilu istoj osobi ne omogućava kumulacija više mjera u razdoblju od dvije godine". "Stoga se u tekućoj godini u mjere koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje nisu uključivale osobe koje su u prethodne dvije godine bile uključene u neke od mjera kako bi se što većem broju nezaposlenih osoba pružile jednake šanse za lakši pronalazak željenog zaposlenja. Izuzetak su osobe koje su bile uključene u obrazovanje u 2011. godini te je moguće za te osobe odobriti potporu za samozapošljavanje", stoji u pisanom odgovoru iz HZZ-a.


Komentari članka

Vezani članci

Obrtnici pretekli poduzetnike, stiže 1,4 milijuna eura za gospodarstvo

14.07.2026.

Broj je aktivnih obrta u Osječko-baranjskoj županiji premašio broj poduzetnika, obveznika poreza na dobit, i to je, uz već otprije iznesene podatke o rekordnoj zaposlenosti (98,5 tisuća) i nikad manjoj nezaposlenosti (manje od osam posto), još jedan očit

Na ‘crnoj listi’ poslodavaca rekordnih 717 tvrtki i obrta, upravo započela akcija brisanja

12.07.2026.

Ministarstvo rada poziva tvrtke da podmire kaznu za neprijavljene radnike i zatraže uklanjanje sa stupa srama.

Hrvatska ima 47 posto više obrta, ali krije li statistika drugu priču?

30.06.2026.

Rast broja obrta ne mora značiti i jačanje poduzetništva, nego premještanje rizika, odgovornosti i znanja s tvrtki na pojedince

Ugostitelji upozoravaju: Bez stranih radnika sezona ne bi uspjela

25.06.2026.

Potrebe za stranim radnicima iz godine u godinu rast, domaće gospodarstvo ovisi o njima. Osim u trgovini, dostavi, građevini i turistička sezona teško je postala zamisliva bez njih. Na obali gotovo da ne postoji ugostiteljski objekt, hotel koji ne zapošlj

Ovisi li hrvatsko gospodarstvo o uvozu radne snage?

25.06.2026.

Uz demografski pad i iseljavanje mladih, Hrvatska se suočava s jednim od najvećih izazova svoje budućnosti. Dok broj stranih radnika u Hrvatskoj iz godine u godinu raste, sve se češće postavlja pitanje je li Hrvatska postaje ovisna o stranoj radnoj snazi?

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk