Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Sij 2025

Neto i bruto plaće u Europi: Koliko radnici zapravo dobivaju?

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Jozo Knez  

Neto i bruto plaće u Europi: Koliko radnici zapravo dobivaju?

Euronews Business analizirao je koliko prosječna osoba u Europi zadrži od svoje bruto plaće kroz četiri scenarija, uzimajući u obzir bračni status i broj djece. Ovo pitanje ima složene odgovore koji ovise o različitim čimbenicima, poput toga jeste li u braku ili ne te imate li djecu. Naravno, presudna je i visina primanja jer su porezne stope u mnogim zemljama progresivne. Ipak, na temelju godišnjih podataka Eurostata može se steći okvirna slika omjera neto i bruto primanja za različite scenarije.

Neto primanja dobivaju se tako da se od bruto primanja oduzmu doprinosi za socijalno osiguranje i porez na dohodak, dok se u slučaju obitelji s djecom dodaju obiteljski dodaci. Eurostatov podatkovni skup iz 2023. godine obuhvaća sve države članice EU-a, tri zemlje članice EFTA-e i jednu zemlju kandidatkinju za EU.

Ovdje je fokus na omjere, a ne na konkretne iznose.

1. scenarij: Samac bez djece
Prvi scenarij analizira samca bez djece koji zarađuje 100 posto prosječne plaće. Među 31 europskom zemljom uključenom u analizu, omjer godišnjih neto i bruto primanja značajno varira, od 60,1 posto u Belgiji do 85,9 posto na Cipru dok prosjek EU-a iznosi 68,8 posto.

Osim Cipra, zaposlenici u Švicarskoj (81,4%), Estoniji (81,1%) i Češkoj (80%) zadržavaju najmanje četiri petine svojih bruto plaća.

Alex Mengden, analitičar globalne politike u Tax Foundationu, rekao je za Euronews Business da je glavni čimbenik koji održava visok omjer neto i bruto zarade u Švicarskoj intenzivna lokalna porezna konkurencija između kantona i općina.

S druge strane, Belgija, Litva, Njemačka, Rumunjska i Danska imaju omjere ispod 65 posto.

Što se tiče vodećih ekonomija EU-a, Španjolska se ističe kao najpovoljnija za samce bez djece jer tamo samci zadržavaju 77,9 posto bruto primanja, što je više nego u Francuskoj gdje zadržavaju 72,5 posto i Italije (72,3%).

Konkretni iznosi

Godišnje neto plaće unutar EU-a variraju od 9.355 eura u Bugarskoj do 49.035 eura u Luksemburgu, dok prosjek Unije iznosi 28.217 eura. Bruto godišnja plaća u EU-u prosječno iznosi 41.004 eura, što rezultira razlikom od 12.787 eura između bruto i neto primanja.

Uključivanjem EFTA zemalja i kandidatkinja za EU, Švicarska prednjači s neto godišnjom plaćom od 85.582 eura, dok je Turska na dnu s 8.968 eura.

Prema podacima koje je za Hrvatsku objavio Euronews Business, prosječna godišnja bruto plaća samca iznosi 17.714 eura, dok neto godišnja iznosi 12.330 eura.

2. scenarij: Dvije zaposlene osobe bez djece
Omjer godišnjih neto i bruto primanja za par bez djece vrlo je sličan onom za samca, uz minimalne razlike. Primjerice, dvočlano kućanstvo bez djece u EU-u zadržava 56.359 eura od ukupnog bruto iznosa od 81.732 eura, što čini omjer od 69 posto.

3. scenarij: Jedna zaposlena osoba u paru s dvoje djece
Omjeri primanja za parove s djecom znatno se povećavaju u odnosu na kućanstva bez djece, bez obzira na to radi li se o jednom ili dva primatelja plaće. Omjeri se kreću od 70,4 posto u Rumunjskoj do čak 109,3 posto u Slovačkoj, dok prosjek EU-a iznosi 82,7 posto. Nordijske zemlje – Norveška, Danska i Finska – nalaze se među pet zemalja s najnižim omjerima, sve ispod 76 posto.

Primjera radi, u EU, jedna zaposlena osoba u paru s dvoje djece ima neto godišnja primanja od 33.940 eura na bruto plaću od 41.043 eura.

Za usporedbu, samac bez djece ima neto primanja od 28.217 eura.

U Slovačkoj (109,3%) i Češkoj (102,3%) godišnje neto plaće premašuju bruto plaće para s jednim primateljem i dvoje djece. Primjerice, u Slovačkoj je bruto plaća iznosila 16.835 eura, a neto 18.399 eura, što je rezultiralo viškom od 1.564 eura. Ova razlika prvenstveno je posljedica primjene ‘negativnog poreza na dohodak‘, koji nudi dodatnu financijsku potporu i naglašava politike usmjerene na obitelj.

Zašto obitelji s djecom zadržavaju više od plaće

Razlika od 5.723 eura u neto primanjima proizlazi iz dva ključna faktora. Prvi je da obitelj dobiva 1.846 eura u obiteljskim dodacima, a drugi da takva obitelj plaća 3.764 eura manje poreza na dohodak. Međutim, ovakva financijska podrška nije dostupna u svim zemljama. Primjerice, Turska ne pruža obiteljske dodatke niti porezne olakšice, što rezultira gotovo identičnim omjerima za sve scenarije.

4. scenarij: Dvije zaposlene osobe u paru s dvoje djece
Za ovaj scenarij, omjeri se kreću od 65,7 posto bruto primanja u Belgiji do 89,5 posto u Slovačkoj, dok prosjek EU-a iznosi 73,8 posto. Primjera radi, par s dvoje djece u EU-u zadržava 60.332 eura neto primanja na ukupni bruto iznos od 81.732 eura. Omjeri su obično nešto viši u odnosu na kućanstva bez djece, s iznimkama poput Islanda i Turske, gdje nema razlike.

Iz navedenoga se može zaključiti da obitelji s djecom generalno imaju povoljnije omjere neto i bruto primanja, osobito one s jednim zaposlenim roditeljem dok parovi bez djece imaju slične omjere kao samci, dok su oni za samce bez djece najmanji.

- Ovi rezultati odražavaju našu analizu poreznog opterećenja rada u Europi, s ključnom razlikom što se u ovoj analizi uzimaju u obzir samo doprinosi radnika, dok porezno opterećenje uključuje i doprinose poslodavaca - izjavio je Alex Mengden.


Komentari članka

Vezani članci

Porezna uprava: Kroz MIKROeRAČUN - besplatno izdavanje eRačuna

25.10.2026.

Porezna uprava objavila je u srijedu da je posredstvom aplikacije MIKROeRAČUN korisnicima omogućeno besplatno izdavanje eRačuna, čime im se omogućuje pravodobna priprema za zakonsku obvezu izdavanja eRačuna koja počinje 1. siječnja 2027. godine.

Plaće više neće biti tajna: Poslodavci strahuju od tužbi

21.10.2026.

Poslodavci će morati otkriti kriterije plaća i obrazložiti razlike, a na Liderovoj HR konferenciji upozoreno je na administraciju i moguće tužbe

Plaće učitelja najviše u Danskoj, Hrvatska među najgorima u Europi

14.10.2026.

Prosvjedi u Francuskoj ponovno su, među ostalim, skrenuli pozornost na plaće učitelja. Njihova primanja uvelike se razlikuju diljem Europe, a istraživanje OECD-a “Obrazovanje na prvi pogled 2026.” otkriva i gdje su najviše, odnosno najmanje plaćeni.

Sporazum EU-a i Kine: Ograničenje uvoza hibrida u zamjenu za stabilnost tržišta i rijetke minerale

14.10.2026.

Nakon naglog skoka uvoza kineskih plug-in hibrida, Bruxelles i Peking dogovorili su godišnju kvotu od 350.000 vozila te uvođenje minimalnih prodajnih cijena kako bi izbjegli novi trgovinski rat

Tržište kapitala sve privlačnije građanima

13.10.2026.

U vrijeme geopolitičke nestabilnosti, rasta cijena nafte i inflacije, građane sve više brine vrijednost njihove štednje i ulaganja. Oko dva i pol milijuna hrvatskih građana sudjeluje na tržištu kapitala kroz obvezne mirovinske fondove, više od 100 tisuća

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk