Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Sij 2025

Neto i bruto plaće u Europi: Koliko radnici zapravo dobivaju?

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Jozo Knez  

Neto i bruto plaće u Europi: Koliko radnici zapravo dobivaju?

Euronews Business analizirao je koliko prosječna osoba u Europi zadrži od svoje bruto plaće kroz četiri scenarija, uzimajući u obzir bračni status i broj djece. Ovo pitanje ima složene odgovore koji ovise o različitim čimbenicima, poput toga jeste li u braku ili ne te imate li djecu. Naravno, presudna je i visina primanja jer su porezne stope u mnogim zemljama progresivne. Ipak, na temelju godišnjih podataka Eurostata može se steći okvirna slika omjera neto i bruto primanja za različite scenarije.

Neto primanja dobivaju se tako da se od bruto primanja oduzmu doprinosi za socijalno osiguranje i porez na dohodak, dok se u slučaju obitelji s djecom dodaju obiteljski dodaci. Eurostatov podatkovni skup iz 2023. godine obuhvaća sve države članice EU-a, tri zemlje članice EFTA-e i jednu zemlju kandidatkinju za EU.

Ovdje je fokus na omjere, a ne na konkretne iznose.

1. scenarij: Samac bez djece
Prvi scenarij analizira samca bez djece koji zarađuje 100 posto prosječne plaće. Među 31 europskom zemljom uključenom u analizu, omjer godišnjih neto i bruto primanja značajno varira, od 60,1 posto u Belgiji do 85,9 posto na Cipru dok prosjek EU-a iznosi 68,8 posto.

Osim Cipra, zaposlenici u Švicarskoj (81,4%), Estoniji (81,1%) i Češkoj (80%) zadržavaju najmanje četiri petine svojih bruto plaća.

Alex Mengden, analitičar globalne politike u Tax Foundationu, rekao je za Euronews Business da je glavni čimbenik koji održava visok omjer neto i bruto zarade u Švicarskoj intenzivna lokalna porezna konkurencija između kantona i općina.

S druge strane, Belgija, Litva, Njemačka, Rumunjska i Danska imaju omjere ispod 65 posto.

Što se tiče vodećih ekonomija EU-a, Španjolska se ističe kao najpovoljnija za samce bez djece jer tamo samci zadržavaju 77,9 posto bruto primanja, što je više nego u Francuskoj gdje zadržavaju 72,5 posto i Italije (72,3%).

Konkretni iznosi

Godišnje neto plaće unutar EU-a variraju od 9.355 eura u Bugarskoj do 49.035 eura u Luksemburgu, dok prosjek Unije iznosi 28.217 eura. Bruto godišnja plaća u EU-u prosječno iznosi 41.004 eura, što rezultira razlikom od 12.787 eura između bruto i neto primanja.

Uključivanjem EFTA zemalja i kandidatkinja za EU, Švicarska prednjači s neto godišnjom plaćom od 85.582 eura, dok je Turska na dnu s 8.968 eura.

Prema podacima koje je za Hrvatsku objavio Euronews Business, prosječna godišnja bruto plaća samca iznosi 17.714 eura, dok neto godišnja iznosi 12.330 eura.

2. scenarij: Dvije zaposlene osobe bez djece
Omjer godišnjih neto i bruto primanja za par bez djece vrlo je sličan onom za samca, uz minimalne razlike. Primjerice, dvočlano kućanstvo bez djece u EU-u zadržava 56.359 eura od ukupnog bruto iznosa od 81.732 eura, što čini omjer od 69 posto.

3. scenarij: Jedna zaposlena osoba u paru s dvoje djece
Omjeri primanja za parove s djecom znatno se povećavaju u odnosu na kućanstva bez djece, bez obzira na to radi li se o jednom ili dva primatelja plaće. Omjeri se kreću od 70,4 posto u Rumunjskoj do čak 109,3 posto u Slovačkoj, dok prosjek EU-a iznosi 82,7 posto. Nordijske zemlje – Norveška, Danska i Finska – nalaze se među pet zemalja s najnižim omjerima, sve ispod 76 posto.

Primjera radi, u EU, jedna zaposlena osoba u paru s dvoje djece ima neto godišnja primanja od 33.940 eura na bruto plaću od 41.043 eura.

Za usporedbu, samac bez djece ima neto primanja od 28.217 eura.

U Slovačkoj (109,3%) i Češkoj (102,3%) godišnje neto plaće premašuju bruto plaće para s jednim primateljem i dvoje djece. Primjerice, u Slovačkoj je bruto plaća iznosila 16.835 eura, a neto 18.399 eura, što je rezultiralo viškom od 1.564 eura. Ova razlika prvenstveno je posljedica primjene ‘negativnog poreza na dohodak‘, koji nudi dodatnu financijsku potporu i naglašava politike usmjerene na obitelj.

Zašto obitelji s djecom zadržavaju više od plaće

Razlika od 5.723 eura u neto primanjima proizlazi iz dva ključna faktora. Prvi je da obitelj dobiva 1.846 eura u obiteljskim dodacima, a drugi da takva obitelj plaća 3.764 eura manje poreza na dohodak. Međutim, ovakva financijska podrška nije dostupna u svim zemljama. Primjerice, Turska ne pruža obiteljske dodatke niti porezne olakšice, što rezultira gotovo identičnim omjerima za sve scenarije.

4. scenarij: Dvije zaposlene osobe u paru s dvoje djece
Za ovaj scenarij, omjeri se kreću od 65,7 posto bruto primanja u Belgiji do 89,5 posto u Slovačkoj, dok prosjek EU-a iznosi 73,8 posto. Primjera radi, par s dvoje djece u EU-u zadržava 60.332 eura neto primanja na ukupni bruto iznos od 81.732 eura. Omjeri su obično nešto viši u odnosu na kućanstva bez djece, s iznimkama poput Islanda i Turske, gdje nema razlike.

Iz navedenoga se može zaključiti da obitelji s djecom generalno imaju povoljnije omjere neto i bruto primanja, osobito one s jednim zaposlenim roditeljem dok parovi bez djece imaju slične omjere kao samci, dok su oni za samce bez djece najmanji.

- Ovi rezultati odražavaju našu analizu poreznog opterećenja rada u Europi, s ključnom razlikom što se u ovoj analizi uzimaju u obzir samo doprinosi radnika, dok porezno opterećenje uključuje i doprinose poslodavaca - izjavio je Alex Mengden.


Komentari članka

Vezani članci

Rekordni rast plaća u Hrvatskoj: Gotovo tri puta iznad EU prosjeka

25.03.2025.

Hrvatska je zabilježila najveći rast plaća među svim državama Europske unije, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Usporedba četvrtog kvartala 2024. s istim razdobljem prethodne godine otkriva da su plaće u Hrvatskoj porasle za čak 13,9 posto, što je goto

Kisić: Tri četvrtine poljoprivrednih gospodarstava neće preživjeti promjene

21.03.2025.

Europa je odlučila naoružati se, ali osim novca, problem predstavljaju nedostatak sirovina i jeftinih energenata. Kako će se Stari kontinent, ali i Hrvatska, nositi s prijelazom na ratnu ekonomiju i povećati samodostatnost u hrani, za "Studio 4", odgovori

Hrvatski turizam čini svega tri posto europskog

19.03.2025.

U Hrvatskoj turizam slovi za cjelogodišnju temu koja se dijeli na pripremu za sezonu (aktualno), sezonu, i brojanje novca i noćenja u postsezoni te stoga rijetko izlazi iz javnog diskursa. Koliko god taj sektor bio važan za domaću ekonomiju i društvo, neš

Hrvatskoj odobreno 1,24 milijarde eura: Novac ide u željeznice, savjetovanje i priuštivo stanovanje

18.03.2025.

Grupa Europske investicijske banke (EIB) lani je u Hrvatskoj odobrila nova sredstva u rekordnom iznosu od 1,24 milijarde eura, što je gotovo trostruko više no godinu ranije, pri čemu su lanjski zajmovi većinom bili okrenuti ozelenjivanju prometa, gradova

Zlato obara rekorde: Zbog carinskog rata cijena unce iznad 3000 dolara

18.03.2025.

Zlato je tako na putu da mu cijena poraste i drugi uzastopni tjedan, za oko tri posto. Kako ističu inozemni analitičari za CNBC, rast cijene zlata odražava očekivanja ulagača da će trgovinske tenzije vjerojatno postati još ‘užarenije‘ prije nego li dođe d

Tag cloud

  1. 2704 članka imaju tag turizam
  2. 2579 članka imaju tag hrvatska
  3. 1691 članka imaju tag svijet
  4. 1381 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1926 članka imaju tag financije
  6. 1610 članka imaju tag izvoz
  7. 1485 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1291 članka imaju tag trgovina
  9. 1350 članka imaju tag ict
  10. 1185 članka imaju tag investicije
  11. 1256 članka imaju tag industrija
  12. 1054 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1026 članka imaju tag menadžment
  14. 855 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1154 članka imaju tag EU
  16. 624 članka imaju tag opg
  17. 772 članka imaju tag maloprodaja
  18. 525 članka imaju tag poticaji
  19. 648 članka imaju tag tehnologija
  20. 688 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 382 članka imaju tag potpore
  23. 963 članka imaju tag kriza
  24. 508 članka imaju tag eu fondovi
  25. 483 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 513 članka imaju tag porezi
  27. 475 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 426 članka imaju tag osijek
  30. 514 članka imaju tag obrazovanje
  31. 536 članka imaju tag krediti
  32. 423 članka imaju tag start up
  33. 494 članka imaju tag dzs
  34. 436 članka imaju tag energetika
  35. 458 članka imaju tag BDP
  36. 410 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor