'Ne ukidajte vlakove na međunarodnim linijama!'

World Carfree Network poziva hrvatsku Vladu i Hrvatske željeznice da ne ukinu prometovanja vlakova na međunarodnim željezničkim linijama i da povećaju ulaganja u infrastrukturu, opremu i razvoj. Međunarodna aktivistička mreža koja promiče oblike prijevoza konkurentske osobnim automobilima protivi se odluci HŽ-a da obustavi prometovanje na 46 od 56 međunarodnih linija, što je HŽ već najavio.

'Hrvatska je godinama slijedila potpuno promašenu prometnu politiku iz 1999. godine ulažući milijune eura u autoceste, što se često pokazalo ekonomski neisplativim unatoč stimuliranju tog cestovnog prometa. Istovremeno, željeznica je ostavljena zapuštena, iako je najudobniji i ekološki prihvatljiv oblik transporta za putovanja srednje dužine. Sada bi željeznica trebala platiti za bivše pogreške vlada i HŽ-a', ocijenila je za tportal Pippa Gallop, aktivistica WCN-a. Gallop smatra da bi se povećanje broja putnika u kratkom periodu moglo potaknuti većim ulaganjima u marketing, osiguranjem dobre povezanosti međunarodnih i lokalnih linija, povećanjem brzine i prekograničnog prijelaza te poboljšanjem stanja pruga i vlakova.

'Dodatno, tržišnu konkurentnost prekograničnih linija značajno bi potaklo smanjenje cijena karata na tim linijama, odnosno izjednačavanje s cijenama na lokalnim linijama, razmjerno kilometraži', poručila je Gallop. Mreža WCN u Hrvatskoj ima brojne članove koji su pokrenuli online peticiju s do sada više od 800 potpisa. Nakon svakog potpisa tekst peticije s porukom potpisnika automatski se šalje na e-mail adrese HŽ-a i nadležnih ministarstava. Kao razlog za sporno ukidanje međunarodnih linija uprava HŽ-a navodi financijske gubitke i malu popunjenost vlakova. 'Možemo zaključiti da 46 od 56 međunarodnih linija stvara gubitke u iznosu od 38,6 milijuna kuna na godinu. Kada se analizira broj putnika na tih 46 međunarodnih linija, prosječno se vozi 31 putnik po vlaku', priopćio je ljetos HŽ najavljujući nastavak prometovanja tek na važnijim linijama prema zapadnim metropolama.

Za vozni red 2012/2013. godine najavljeno je zato svakodnevno prometovanje po jednog vlaka samo na linijama: Zagreb – Beč, Beograd - Zagreb – Villach, Zagreb - Villach - Frankfurt i Beograd - Zagreb – Zurich. Vlakovi na linijama Budimpešta - Split i Sarajevo – Ploče vozit će samo ljeti. Rene Valčić, predsjednik uprave HŽ holdinga, ranije je najavio otpuštanje 2700 radnika iz sustava HŽ-a do kraja godine. To je dio u srpnju prihvaćenog plana restrukturiranja HŽ- a, kojim ova državna tvrtka namjerava od holdinga stvoriti HŽ Infrastrukturu, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo te privući investicije Europske banke za obnovu i razvoj i Svjetske banke.

Podaci iz strateškog plana Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture iz 2010. godine potvrđuju da su željeznici hitno potrebni projekti modernizacije i obnove. U planu piše da prosječne komercijalne brzine vlakova na postojećoj željezničkoj mreži iznose 46,95 km/h za putničke vlakove i 24,44 km/h za teretne vlakove. Krajem 2009. godine izvan prometa je bilo ukupno 198,8 km pruga. Željeznička infrastruktura obuhvaća 2722 kilometara pruga. Elektrificirano je 985 kilometara ili 36,2 posto. Ministarstvo priznaje da je stanje tih pruga toliko loše da će se brzine i dalje smanjivati, a većina pruga uopće se ne održava.

'Glavna karakteristika postojećih infrastrukturnih kapaciteta je dotrajalost i s tim u vezi potreba smanjivanja brzine, kako bi se sadašnji obujam prometa odvijao odgovarajućom dinamikom. Više od 60 posto ukupne duljine željezničke mreže danas je izvan ciklusa održavanja, što znači da je prosječni uporabni vijek pružnog gornjeg ustroja na tom dijelu mreže prekoračen i da ga više nije moguće uobičajenim mjerama redovitog održavanja održati u tehničko uporabnom stanju za siguran tijek prometa projektiranom brzinom', izvijestilo je to ministarstvo u planu izrađenom tijekom mandata bivšeg ministra Božidara Kalmete.