Nakon dodjele Zlatnih kuna, Polančec nabrojao sve mjere protiv recesije

Među malim je tvrtkama (do 50 zaposlenih) najboljom proglašena novogradiška Slavonija Slad, od srednjih je to Knauf iz Knina, a od velikih Vetropack Straža iz Huma na Sutli.

Nabrajanjem svih deset antirecesijskih mjera koje je u četvrtak predložila Vlada, potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec zatvorio je 16. Zlatnu kunu, svečanost u kojoj su poduzetnici zvijezde barem jedanput na godinu. Uz najavu rebalansa proračuna i uštedu od najmanje dvije milijarde kuna u javnim poduzećima, Polančec je najavio pregršt financijskih potpora, ponajprije za mala i srednja poduzeća (za uvođenje novih tehnologija, financiranje infrastrukture, subvencioniranje kamata na kredite), osiguranje dovoljno kapitala u HBOR-u i posebne potpore za krizom najviše pogođene tekstilnu, drvnu i obućarsku industriju. Za njih će se izdvojiti 140 milijuna kuna. Brodogradilištima kroz privatizaciju obećava novi razvojni ciklus, a ne gašenje, baš kao što se neće ugasiti niti infrastrukturni radovi.

- Nijedna zemlja u svijetu koja ih je pokrenula nije s njima stala, pa nećemo ni mi - poručuje Polančec. Razmišlja se i o skraćivanju radnoga tjedna s 40 na 38 ili 36 sati (neke su zemlje uvele 32-satni radni tjedan), a autoceste bi se mogle dati u koncesiju. Pitanje je samo tko bi to sada, kada donedavno najveći financijaši traže dolar/euro 'keša' viška, uopće financirao?

U umješnosti ulaganja obveznih mirovinskih fondova tražio je svojevrsni alibi za preispitivanje mirovinske reforme, pomalo izazvan govorom prvog čovjeka Allianza Borisa Galića. Galić je, naime, primajući Zlatnu kunu za najbolje osiguravajuće društvo u 2008.godini, kazao kako svaki osiguranik prosječno na svome računu ima 15 tisuća kuna.

– To nisu virtualni novci, baš kao što to nije ni državni dug – izjavio je Galić, aludirajući na namjeru države da rupu u proračunu financira novcem iz drugog mirovinskog stupa. Polančec je vjerojatno smetnuo s uma da oblik i način ulaganja propisuje (zapravo ograničava) sam zakon prema kojemu većinu imovine mirovinski fondovi moraju ulagati u državne obveznice. Kojima sada pada cijena!

Otvarajući ovogodišnju Zlatnu kunu predsjednik HGK, ujedno i organizator događanja, Nadan Vidošević u krizi vidi svojevrsnu priliku da u novom globalizacijskom poretku, koji će kriza neminovno prizvati, Hrvatska pronađe novo (ekonomsko) mjesto.

– Treba nam kultura rada i stvaranja, nova raspodjela rada – poručuje Vidošević ponovno upozorivši kako osim natalitetne politike treba razmišljati i o useljeničkoj.

Između 'otvarajućeg' Vidoševićeva i 'zatvarajućeg' Polančecova govora dodijejeljene su i Zlatne kune. Nagradu za naj-inovacije odnijele su splitska tvrtka Gideon i riječka tvrtka Alarm Automatika. Najbolja je banka lani, prema ocjenjivačkom sudu, bila Erste&Steiermärkische banka 'potukavši' velike PBZ, HPB, OTP, RBA. Među malim je tvrtkama (do 50 zaposlenih) najboljom proglašena novogradiška Slavonija Slad, od srednjih je to Knauf, a od velikih Vetropack Straža. Dodijeljeno je i 16 novih znakova Hrvatska kvaliteta te 7 znakova Izvorno hrvatsko.

Nagradu za životno djelo ove je godine ponio rektor riječkog Sveučilišta Daniel Rukavina, inače predavač na Medicinskom fakultetu, 'specijaliziran' za imunologiju reprodukcije, čime je stekao i svjetsku slavu. Rukavina je okupljenima poručio kako je ulaganje u znanje i obrazovanje ulog za budućnost i najbolji izlaz iz krize. Samo tako možemo smanjiti jaz između nas i razvijenih zemalja, samo znanje može biti pravi oslonac hrvatskom gospodarstvu, poručuje Rukavina.