Najviše novca iz EU povukli Sisačko-moslavačka županija, Grad Zadar i Općina Lekenik

Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska i Ličko-senjska županija bile su hrvatski rekorderi po povlačenju novca iz blagajne EU u 2015. i 2016. godini, pokazuje nova analiza Instituta za javne financije (IJF).

Naime, Sisačko-moslavačka županija je iz fondova Unije u te dvije godine povukla ukupno 117 milijuna kuna, dok se u Virovitičko-podravsku županiju iz Bruxellesa slilo ukupno nešto više od 48 milijuna kuna, a u Ličko-senjsku 46 milijuna kuna. Sve hrvatske županije u 2015. i 2016. godini koristile su pomoći iz blagajne EU-a, i to u ukupnom iznosu od 401 milijuna kuna, što znači da je svaka od njih godišnje iz Bruxellesa u prosjeku dobila po 10 milijuna kuna. Najmanje novca u 2015. i 2016. godini povukla je Šibensko-kninska županija, samo 1,9 milijuna kuna, pokazuju podaci koje je IJF objavio u novom Newsletteru pod nazivom "Pomoći EU županijama, gradovima i općinama 2015. i 2016.".

Povlačenje novca iz fondova EU od strane hrvatskih lokalnih jedinica, pokazuje analiza, znatno se poboljšalo tijekom 2015. i 2016. godine. Ukupan iznos koji su županije, gradovi i općine u te dvije godine povukli iz blagajne EU iznosio je nešto manje od milijardu kuna. Ili, preciznije, 958 milijuna kuna. Od toga, gotovo polovica novca otišla je u županije, oko trećinu novca povukli su gradovi, a nešto manje od petine apsorbirale su općine. Ovdje, međutim, valja reći da ta statistika nije potpuna, budući da nedostaju podaci o povlačenju novca iz fondova EU od strane lokalnih ustanova i komunalnih poduzeća: kada bi se i ti podaci pribrojili, iznos povučenog novca nesumnjivo bi bio znatno veći.

Ipak, i objavljeni podaci dovoljni su za izvlačenje određenih zaključaka. Osim što se povlačenje novca iz Unijinih fondova od strane hrvatskih jedinica regionalne i lokalne samouprave poboljšalo, taj je novac i sve značajniji izvor prihoda u županijskim i lokalnim financijskim proračunima. Gradovi su tako u dvije godine povukli 367 milijuna kuna, a općine 190 milijuna kuna.

No, istodobno zabrinjava i što se novac koji županijama, gradovima i općinama stoji na raspolaganju ne koristi više. U prilog tome govori podatak da je novac iz Unijine blagajne u 2015. i 2016. godini koristilo 70 od ukupno 128 hrvatskih gradova, te samo 99 od ukupno 428 općina. Drugim riječima, 58 gradova i čak 329 općina nije u 2015. i 2016. koristilo novac iz fondova Unije. Hrvatski su gradovi u 2015. i 2016. godini u prosjeku godišnje iz Unijine blagajne povukli po 1,4 milijun kuna, a općine samo po 220.000 kuna, pokazuju podaci IJF-a.

Među hrvatskim gradovima koji su 2015. i 2016. povlačili novac iz blagajne u Bruxellesu rekorder je bio Zadar, s ukupno 45 milijuna kuna. Slijede Križevci, s povučenih 41 milijun kuna, te Zagreb, s 38 milijuna kuna, kao i Karlovac, s 36 milijuna kuna. Kada je riječ o općinama, najviše je novca u 2015. i 2016. povukao Lekenik u Sisačko-moslavačkoj županiji, 21 milijun kuna, zatim, Veliki Grđevac u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, 14 milijuna kuna, i Rešetari u Brodsko-posavskoj županiji, osam milijuna kuna.

Kada se novac koji se iz EU u 2016. godini slio u hrvatske gradove i općine stavi u odnos s brojem stanovnika u njima, onda vrh ljestvice među gradovima drži Ludbreg u Varaždinskoj županiji, s oko 3.000 kuna po stanovniku, pokazuje analiza IJF-a. Među općinama, rekorder je Motovun u Istarskoj županiji, s nešto više od 7.000 kuna po stanovniku povučenih u 2016. godini.