Najstarija hrvatska kompanija ove godine slavi 335 godina

Nedavno je najveći domaći lanac trgovina za potrošačku elektroniku Sancta Domenica rebrendiran u Big Bang. Tako je dobio naziv svog novog principala, slovenske tvrtke koja ju je preuzela u rujnu 2022. Na trgovinama se koči novi logotip, kao i na portalu, gdje se stare klijente automatski preusmjerava na preimenovanu online trgovinu. Tvrtki je (zasad) ostavljan stari naziv Sancta Domenica, ali njena povijest, prema službenom objašnjenju kompanije, kao da je počela u trenutku preuzimanja. Time je izbrisana 22-godišnja tradicija tvrtke koju je osnovala Vesna Ramljak prije 25 godina.

Na sličan način preuzimači brišu povijest i tvrtkama koje imaju kudikamo dužu tradiciju. Poučan je slučaj karlovačke Jugoturbine, osnovane 1949., koja je krajem 1980-ih zapošljavala gotovo 9000 ljudi, i samostalno, ili kroz kooperaciju za brodograđevnu industriju, izvozila više od 40 posto proizvodnje. Nakon likvidacije u samostalnoj Hrvatskoj kompanija je prestala djelovati, neke djelatnosti su ugašene, a pojedina poduzeća nastavila su kao samostalna. Tvrtka Kontal navodi da je osnovana 1955. godine kao alatnica Jugoturbine, a svoje porijeklo ne skrivaju ni Tvornica dizel motora (današnji Adriadiesel) i Tvornica Pumpi (Croatia pumpe nova). Tvornica parnih turbina je nakon stečajnoga postupka likvidirana, a od njezine imovine osnovano je 1991. novo poduzeće u mješovitom vlasništvu ABB (Asea Brown Boweri) grupe pod nazivom ABB Tvornica energetskih postrojenja. Njega je 2000. kupilo francusko energetsko poduzeće Alstom, koje je zapošljavalo više od 700 radnika i pružalo servisna rješenja za termoenergetske i hidroenergetske objekte te industrijska postrojenja na hrvatskom i inozemnom tržištu. Godine 2015. preuzelo ga je američko poduzeće General Electric. Hrvatski pogon nema, doduše, tradiciju iz 1892., kao matična kompanija, ali razdoblje od 1949. do američkog preuzimanja više se nigdje ne spominje. I Tvornica plinskih turbina, koja i danas posluje pod istim nazivom, ne spominje svoju prošlost.

Izbrisana povijest
Osim stranih preuzimača, o hrvatskoj poslovnoj tradiciji nije previše brinula ni hrvatska država. Pri centralizaciji registara koje su vodili trgovački sudovi u zajednički Sudski registar izbrisana je ekonomska povijest, i vodi se kao prvi podatak usklađivanje sa Zakonom o trgovačkim društvima koji je stupio na snagu 1. siječnja 1995. Ovo je samo jedan primjer: ‘Odluka o osnivanju od 23.04.1991. godine usklađena sa Zakonom o trgovačkim društvima 20. prosinca 1995. godine i sastavljena u novom obliku kao Izjava‘, stoji u Sudskom registru za tvrtku koja je ipak počela raditi nešto prije 1991. Te je godine, naime, samo kupljena tvrtka u stečaju. Riječ je, naime, o jednoj od najstarijih hrvatskih tvrtki, osnovanoj 1690. Starije je samo Kutjevo, ako se poziva na 1232., kad su cisterciti u Kutjevu osnovali samostan Honesta Vallis de Gotho, kada je – pretpostavlja se – izgrađen Kutjevački podrum koji i danas čuva kutjevačka vina.

Gavrilović ove godine obilježava tradiciju dugu 335 godina. Obiteljski biznis nastavio je nakon 1991. Georg - Đuro III. Gavrilović kupnjom tvornice konfiscirane 1945. Kompaniju danas vodi deveta generacija! Otac je jedini vlasnik, a sin Georg bavi se i paralelnim biznisom – vodi vlastitu tvrtku Globalna hrana, franšizera lanca brz hrane McDonalds. On s najpoznatijim proizvodom, zimskom salamom – gavrilovićkom – najbolje personificira sraz tradicije i suvremenosti u Hrvatskoj, kao i ishod: Globalna hrana danas je znatno jača prema prihodima i ima skoro četiri puta više zaposlenih od Gavrilovića.

Od Ljudevita Gaja do Službenog lista
Ove godine jubilej – 190 godina postojanja – slavi i najstariji živući hrvatski izdavač. Nije čudo što su Narodne novine doživjele taj jubilej jer su danas u državnom vlasništvu i u Službenom listu objavljuju sve zakonske i podzakonske akte, tiskaju službene i druge tiskanice, a trguju i školskim i uredskim priborom u mreži sa 44 prodajna mjesta. Tvrtku je pokrenuo Ljudevit Gaj. Prvi broj "Novina Horvatzkih" izašao je 6. siječnja 1835. Bile su to prve novine u Zagrebu na hrvatskom jeziku, a u književnom prilogu "Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka" 14. ožujka objavljena je pjesma Antuna Mihanovića: "Horvatska domovina", koju je 11 godina kasnije uglazbio Josip Runjanin, i od 1972. je, pod nazivom ‘Lijepa naša domovino‘, službena hrvatska himna. U međuvremenu, Narodne novine 1850. postaju državni službeni list, Gaj dolazi u političke i financijske probleme i bankrotira, te 1868. tvrtku prodaje državi.

U potrazi za najstarijim jubilarcima ove godine naišli smo i na najstariji hrvatski pivski brend – Staročeško pivo! Naime, u vrijeme osnutka pivovare daruvarsko je područje naseljeno češkim doseljenicima koji su ovdje iskoristili svoje umijeće i tradiciju u gradnji pivovara i proizvodnji piva. Na listi stogodišnjaka su i dva brodogradilišta – Lošinjska plovidba – brodogradilište (osnovana prije 175 godina) i Tehnomont – brodogradilište – Pula, staro 120 godina. U Malom Lošinju izgrađen je najveći drveni brod na Mediteranu i prvog čelični jedrenjaka na ovoj obali Jadrana. Manji pulski škver dobiva manje medijske pozornosti od ‘starijeg brata‘, Uljanika, za razliku od kojeg vrlo solidno posluje, a posebno se orijentirao na gradnju aluminijskih i drugih sofisticiranih manjih i srednjih plovila do 44 metra dužine.

Jubileji državnih monopolista
Ove godine okrugle jubileje slave i tri velike državne monopolističke kompanije, koje upravljaju željeznicom, šumama i elektroenergetskim sustavom. Ideja o željezničkoj pruzi u Hrvatskoj datira još iz 1825. Pet godina prije nego što je lokomotiva Roberta Stephensona počela vući vagone s ugljenom na liniji Manchester – Liverpool riječki poduzetnik Andrija Ljudevit Adamić predložio je gradnju pruge od Zagreba prema Mađarskoj, što bi pridonijelo razvoju riječke luke. Od Rijeke do Zagreba paralelno je planiran prijevoz roba suvremenim cestama i plovnim kanalima. No, Adamić je umro, a s njim i ta ideja. Od 1838. parne lokomotive redovito su prometovale austrijskim prugama (Beč‒Wagram), a od 1846. i ugarskima (Pešta‒Vác), ali zbog centralističke politike Habsburške i Austro-Ugarske monarhije, Hrvatska je prvu prugu dobila tek 1860. u Međimurju, i to bez velikog nacionalnog značaja, već kao poveznicu Budimpešte s postojećom prugom Beč – Trst. Zaostatak od više desetljeća aktualan je i danas, kad aktualna vladajuća garnitura priprema novo ujedinjenje triju tvrtki – HŽ Infrastrukture, HŽ putničkog prijevoza i HŽ Carga. Hrvatske pruge dugotrajnim rekonstrukcijama osposobljavaju se za prijevoz vlakova brzinama do 160 kilometara na sat. Za to je vrijeme europski standard odavno postavljen iznad 200 na sat, pa će hrvatske željeznice i u budućnosti ostati na periferiji ne samo Beča i Pešte, nego i cijele EU.

Za razliku od željeznice, u elektroenergetskom smislu Hrvatska je držala korak s razvijenim svijetom. HE Krka ugradnjom turbine ispod slapa Skradinskog buka proizvodnju izmjenične struje započela je 28. kolovoza 1895., samo dva dana nakon puštanja u pogon Tesline elektrane na Niagarinim slapovima u SAD-u, prve velike svjetske hidroelektrane za proizvodnju izmjenične struje. Šibenik je postao prvi grad u svijetu koji je imao javnu električnu rasvjetu na izmjeničnu struju. Za razliku od nerentabilnog HŽ-a, u HEP-u, kao i u Hrvatskim šumama, danas se okreće velik novac, pa ne čudi što je velika jagma za menadžerskim pozicijama u tim tvrtkama, i što na vidjelo izlaze afere ‘pouzdanih‘ menadžera, odnosno stranačkih poslušnika.