Na prvoj aukciji HBOR-a prošlo šest banaka

Na prvoj aukciji za Program kreditiranja obrtnih sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) prihvaćene su ponude šest banaka. Kamatne stope za poduzetnike iznosit će u prosjeku 5,05 posto, s tim da će najnižu kamatu od 4,93 posto nuditi Splitska banka, a najvišu od 5,11 posto PBZ i varaždinska Vaba. Uz te tri banke na aukciji su još prošle HPB, Hypo i Raiffeisen banka. Najveća domaća banka ZABA također je sudjelovala na aukciji, ali, prema riječima predsjednika Uprave HBOR-a Antona Kovačeva, njezina ponuda nije prihvaćena zbog toga što je ponudila previsoku maržu.

HBOR je na natječaju ponudio iznos od 200 milijuna kuna, a pristiglo je 16 ponuda u iznosu od 357 milijuna kuna. Banke su birane prema visini marže te u ukupnim kreditima sudjeluju sa 60 posto, a HBOR 40 posto. Splitskoj banci odobrena je kvota od 25 milijuna kuna, HPB-u 40 milijuna kuna uz prosječnu kamatu za poduzetnika od 5,05 posto, istu kamatnu stopu imat će i Hypo kojem je odobreno 20 milijuna kuna te Raiffeisen za 40 milijuna kuna. PBZ-u je odobrena kvota od 71,2 milijuna kuna, dok je varaždinska Vaba dobila 3,7 milijuna kuna.

'U potpunosti smo zadovoljni prvom aukcijom. Ukupni kreditni potencijal, znači kad se uzme i udio banaka i države, iznosit će oko 500 milijuna kuna. Na poslovnim bankama i poduzetnicima je sad da se HBOR-u jave s projektima, a novce će dobiti u roku od 20-ak dana', rekla je premijerka Jadranka Kosor na današnjoj konferenciji za novinare u HBOR-u. Najavila je da će druga aukcija biti za desetak dana, a sredinom ožujka bi trebao zaživjeti i drugi Vladin model pomoći gospodarstvu preko jamstvenog fonda.

Krajnji korisnici kredita, prema svemu sudeći, neće se znati jer njihova imena neće objaviti ni Vlada niti HBOR. 'Možete pitati poslovne banke pa neka one odluče žele li vam odgovoriti. Što se nas tiče, temeljno načelo je da neće biti nikakvog političkog utjecaja. Evo, to vam jamčimo ja i ministar Šuker. Ako se to dogodi, cijeli projekt pada u vodu jer će se kompromitirati', istaknula je Kosor.

Isto tako, premijerka i ministar financija se 'kunu' da poslovne banke neće moći državne modele pomoći gospodarstvu iskoristiti da se riješe rizičnih plasmana jer će svaki projekt doći na provjeru u HBOR. Ali niti ta institucija neće biti ovlaštena da otkrije krajnjeg korisnika kredita. 'Bez suglasnosti poslovnih banaka to nije moguće! Na aukciji HBOR od banke dobije samo dva podatka - iznos kredita koji traži i visinu marže. Mi ne znamo u ovom trenutku kojem su gospodarskom subjektu ta sredstva namijenjena', rekao je Kovačev.