Na kontinentu ostvareni zavidni poslovni rezultati, a pandemija pogodila srednja poduzeća, Dubrovačko-neretvansku županiju i sektor hotelijerstva

Ekonomski institut, Zagreb proveo je prvu sveobuhvatnu studiju o utjecaju pandemije na mikro, mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj kojih je u 2020. godini u isključivom privatnom vlasništvu bilo ukupno 137.786 te su zapošljavali 609 tisuća ljudi, što je čak 76 posto ukupne zaposlenosti korporativnog sektora, navodi se u priopćenju.

Pandemija koja je svoj zamah uzela u ožujku 2020. godine uzdrmala je sve sfere ljudskog djelovanja, a posljedice lockdowna i rada od kuće snažno su utjecale na gospodarsku sliku Hrvatske. Kao jedna od najpogođenijih djelatnosti u 2020. godini, a to pokazuju i rezultati ove studije, pokazao se turistički sektor zbog čega je u srpnju ove godine Mastercard pokrenuo projekt Uplift, namijenjen razvoju poslovanja mikro, malih i srednjih poduzetnika s fokusom na turizam. U sklopu projekta nastala je i studija Ekonomskog instituta 'Utjecaj pandemije Covid-19 na poslovanje mikro, malih i srednje velikih poduzeća u Republici Hrvatskoj' u kojoj je, osim po veličini poduzeća, analizirano stanje po županijama te djelatnostima.

Zbirni rezultati studije pokazuju da su mikro i mala poduzeća, bez obzira na manju količinu državnih potpora i veće zaduživanje, zahvaljujući svojoj fleksibilnosti zabilježila manje negativnih posljedica od srednjih i velikih poduzeća. Također, još se jednom potvrdilo kako je Hrvatska doista duboko ovisna o turizmu; naime mikro, mali i srednji poduzetnici u priobalnim županijama su iskazali značajan pad aktivnosti, dok su kontinentalne županije, pa čak i neke od najsiromašnijih županija u Hrvatskoj, iskazale značajan rast poslovne aktivnosti. Možemo stoga čak i zaključiti da će krizna 2020. godina zahvaljujući pandemiji biti jedna od rijetkih godina u kojima Hrvatska bilježi barem maleno izjednačavanje velikih razlika u regionalnim razinama razvijenosti.

Uzlazna poslovna putanja mikro, malih i srednjih poduzeća
Kada se usporede ekonomski pokazatelji u tri godine (2020., 2019. i 2018. godini) vidi se rast broja mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća. Povećavali su se i ukupna imovina tog sektora, dugoročne obaveze, masa isplaćenih neto plaća, prihodi od državnih potpora, dobit poduzetnika koji su ostvarili neto dobit, gubitak poduzetnika koji su ostvarili gubitak te izvoz. Drugim riječima, krizi usprkos, u 2020. godini bilo je za 3.317 privatnih MMS poduzeća više nego u 2019. godini. Ta poduzeća su imala 34,5 milijardi kuna više imovine, i isplatila su 1,37 milijardi kuna više za plaće. U 2020. je u privatnim MMS poduzećima rasla čak i prosječna plaća te je iznosila 5.499 kuna, dok je ona u prethodnoj godini iznosila 5.118 kuna.

Uz to, dobit MMS poduzeća koja su dobit bilježila i ranije je čak neznatno povećana – s 31,41 milijardu koliko je zabilježeno u 2019. na 31,46 milijardi koliko je zabilježeno u 2020. godini. S druge strane, ukupan gubitak onih privatnih malih poduzetnika koji su ostvarili gubitke se pak povećao za značajnih 30,8 posto.

Pandemija je istovremeno najviše utjecala na smanjenje prihoda malih poduzeća koji su u 2020. iskazali pad od 4,3 posto. Kako bi privatni MMS poduzetnici apsorbirali taj šok, smanjili su broj zaposlenih za 3,6 posto, povećali dugoročne i kratkoročne obaveze za 3,6 i 4 posto, smanjili ukupne rashode poslovanja za 3,4 posto te reducirali investicijsku aktivnost za 1,2 posto.

Mikropoduzeća su imala najmanje smetnji u poslovanju
Sve navedeno dovelo je do smanjenja bruto dodane vrijednosti koju sektor privatnih MMS poduzeća stvara u ekonomiji. Nakon rasta od 10 posto zabilježenog u 2019., u 2020. ukupno izravno generirana dodana vrijednost privatnog MMS sektora je smanjena sa 97,6 milijardi koliko je iznosila u 2019. na 95,7 milijardi koliko je ostvareno u 2020. godini.

Prema rezultatima studije Ekonomskog instituta koja je provedena za Mastercardov projekt Uplift, o poslovanju privatnih mikro poduzeća te malih i srednjih poduzeća najsnažniji su udar krize 2020. godine pretrpjela srednja poduzeća, a najmanje su smetnji osjetila mikropoduzeća. Ta je skupina najmanjih među malima jedina kojoj se broj poduzeća u odnosu na pretkriznu 2019. godinu povećao i to za 3,2 posto – a to znači da su upravo ta poduzeća odgovorna za ukupan rast broja poduzeća u ovom sektoru. Istovremeno, broj malih poduzeća se smanjio za 3,1 posto, a broj srednjih poduzeća za čak 7,3 posto. Ovakvi rezultati su vjerojatno posljedica osnivanja novih (mikro) poduzeća koja su u pandemijskoj recesiji prepoznala priliku za poslovni uspjeh. Privatna mikropoduzeća ujedno bilježe najmanje smanjenje broja zaposlenih i najmanje povećanje dugoročnih obveza, a bilježe i najveće povećanje imovine te isplaćene mase neto plaća.

Poslovni šok za primorske županije
Geografski gledano, kriza se najviše osjetila u primorskim županijama i lpkoma dominira turistička djelatnost koja je tijekom 2020. zbog značajnog smanjenja ostvarenih turističkih dolazaka i noćenja pretrpjela najveći udarac. Prema studiji, najveći udarac je pretrpjela Dubrovačko–neretvanska županija u kojoj se broj zaposlenih u 2020. smanjio za 14,6 posto, ukupni prihodi MMS poduzeća 36,9 posto, neto dobitak iz 2019. od 486 milijuna kuna se u 2020. pretvorio u gubitak od 488 milijuna, izvoz se smanjio za 64 posto, a novostvorena bruto dodana vrijednost za 47 posto.

Dubrovačka županija je bila najizloženija negativnom utjecaju pandemije zato što je u njoj najveći udio ekonomske aktivnost izravno ili neizravno vezan za turizam, ali i zato što je ta županija avio-turistička destinacija, a zrakoplovni promet je tijekom 2020. bio sveden na minimum i većina gostiju je u zemlju na odmor dolazila osobnim automobilima.

S druge strane, pojedine kontinentalne županije koje nisu orijentirane na turističku djelatnosti ostvarile su u 2020. povećanje poslovnih djelatnosti. Posebice pri tome treba istaknuti Koprivničko-križevačku, Varaždinsku. Virovitičko-podravsku, Vukovarsko-srijemsku te Požeško-slavonsku županiju. Većinu ovih županija povezuje usmjerenost na poljoprivredu i prehrambenu industriju pa je jedno moguće objašnjenje dobrih rezultata malih poduzetnika u ovim županijama činjenica da se potražnja i potrošnja hrane u pića tijekom pandemijske 2020. uslijed zatvaranja gospodarstava povećala, što je dovelo do povećanja aktivnosti poduzetnika iz tih industrija tijekom prethodne godine.

Najveći porast prihoda u Vukovarsko-srijemskoj županiji
U svega četiri županije u Hrvatskoj su mali poduzetnici tijekom 2020. ostvarili rast broja zaposlenika. Riječ je o Varaždinskoj, Sisačko-moslavačkoj, Koprivničko-križevačkoj te Virovitičko-podravskoj županiji, dok je Vukovarsko-srijemska županija imala najveći porast prihoda – čak 17,8 posto.

Ponovno očekivano, najsnažniji pad broja zaposlenih i ukupnih prihoda bilježe privatna mala poduzeća u djelatnosti hotela i restorana te u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije koje su bile najizravnije pogođene epidemiološkim mjerama za sprječavanje širenja virusa. Upravo su MMS poduzetnici iz hotelijerstva i restorana rekorderi po pitanju državnih potpora – iznos primljenih potpora se povećao za čak 923 posto u odnosu na 2019. i iznosio je 268 milijuna kuna.

- Jedine djelatnosti koje bilježe značajan rast aktivnosti i pozitivne agregatne poslovne rezultate su građevinarstvo i s njim povezana djelatnost rudarstva i vađenja, što se vjerojatno dobrim dijelom može pripisati posljedicama potresa kojeg je zadesio Zagreb i okolicu u ožujku 2020. Možemo stoga zaključiti da je 2020. bila sve samo ne redovna poslovna godina u kojoj su na poslovne rezultate mikro, malih i srednjih poduzetnika utjecala dva izvanredna i nekontrolabilna događaja te obilata financijska potpora od strane države kako bi se spriječila potpuna destabilizacija kako manjih poduzetnika, tako i ukupnog gospodarstva - zaključila je Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta te ujedno i autorica studije.