Može li politika spriječiti drastična poskupljenja?

Pojedini ekonomski analitičari i stručnjaci iz područja energetike nedavno su upozorili na to da će Hrvati nakon izbora, ma koja politička opcija došla na vlast, plaćati i do 50 posto skuplju struju i plin. Očekuju nas i poskupljenja kruha, mlijeka i lijekova..., jer će, zbog ukidanja nulte stope PDV-a, sve što dosad nije bilo oporezivano sada biti, i to po stopi od najmanje pet posto. Slijedi i poskupljenje loživa ulja, drva, kave, ortopedskih pomagala, knjiga... Cijena je to našeg ulaska u Europsku uniju i nema veze s domaćom politikom. Jednostavno, moramo se prilagoditi na porezne i tarifne sustave EU-a, tvrde stručnjaci, napominjući da će najbolnije biti znatno više cijene struje i plina, koje će predstavljati »pravi tsunami« za proizvođače hrane i uopće za industriju, a da će, kao i obično, na kraju sve platiti građani kojima se mora reći »puna istina«.

»Cijene energenata moraju se depolitizirati. Hrvatska kao članica EU-a neće više moći voditi socijalnu politiku cijena energenata«, poručuje političarima ekonomski analitičar Ante Babić. Političari, pak, i oni na vlasti i oni u oporbi, njegova i upozorenja drugih stručnjaka jednodušno ocjenjuju nepotrebnim i nekorektnim širenjem panike uoči izbora. Je li zato što nijednoj stranci prije izbora ne ide u prilog plašenje birača, nego, naprotiv, šire optimizam u svoju pobjedu na temelju »kvalitetnih programa«, ili možda zato što su ionako u njihovim rukama, kada dođu na vlast, instrumenti kojima mogu barem donekle zauzdati cijene, tek političari s kojima smo razgovarali uglas tvrde: »Nikakva cjenovnog udara na standard građana neće biti nakon izbora«.

To ne znači, kaže potpredsjednica SDP-a Milanka Opačić, da se Hrvatska, kao i u mnogočemu drugome, neće i u tome uskladiti s politikama unutar EU-a, no »stvari treba izbalansirati i nova će vlada morati voditi računa o tome da su mnogi građani na rubu egzistencije«. Gospodarska kriza kod nas ne posustaje, upozorava, pa nitko ne može toliki teret od čak 50-postotnog poskupljenja struje i plina, ako ga uopće bude, preko noći prebaciti na leđa ionako osiromašenih ljudi. »U Hrvatskoj se ne živi po standardima EU-a, nego smo materijalno i socijalno drastično pali. Zato bih bila krajnje oprezna kod iznošenja takvih tvrdnji i ne bih nepotrebno plašila građane. I prije četiri godine plašilo ih se koječime, govorilo se da praktički neće moći, kad uđemo u EU, imati ni svoju štalu«, podsjeća Opačić, napominjući da uvijek postoji razdoblje za usklađivanje s normama EU-a. »No, najvažnije je otvarati prostor za nove investicije, koje jedino mogu donijeti i nova radna mjesta i viši standard, te se okrenuti ulaganjima u energetski sektor kako Hrvatska ne bi u tolikoj mjeri ovisila o uvozu energenata«, zaključuje SDP-ova potpredsjednica.

I HDZ-ov saborski zastupnik Goran Marić odbacuje tvrdnju stručnjaka da se, kad je riječ o cijeni energenata, ne može istodobno voditi razvojna i socijalna politika. »Građane se medijski dovodi u zabludu, jer izmjene tarifnih sustava sigurno neće dovesti do tako drastičnih poskupljenja. Ljude ne treba plašiti, nego ohrabriti, jer ima načina i mogućnosti da se u Hrvatskoj živi bolje i socijalno sigurnije«, smatra Marić. Tvrdi i da nismo dosad vodili socijalnu politiku cijena energenata, pa se tu »i nema što depolitizirati«. Objašnjava da se u zemljama EU-a ne plaća snaga struje kao u Hrvatskoj. »Nije to isti model. U EU se prilikom priključenja ne plaća, kao kod nas, i snaga i potrošnja. Zato ne treba plašiti građane i tvrditi da će korekcije ići samo na njihovu štetu. To jednostavno nije točno. Olako se neki stručnjaci - koji za sebe kažu da su nezavisni, a uvijek je riječ o ljudima vezanim ili uz politiku ili uz neku interesnu struju - razbacuju takvim tvrdnjama«, kaže Marić, ocjenjujući da je naš golem problem to što je i trgovina hranom postala instrument socijalnog raslojavanja društva.

»Pa, gdje to ima da se pojedinci bogate na hrani, a da naši ljudi jedu najskuplju hranu? Monopolistička carstva su izrasla na uvozu hrane, do čega je dovela i suicidalna monetarna politika HNB-a koja destimulira proizvodnju hrane, a stimulira uvoz«, upozorava HDZ-ov zastupnik.

Vrlo oštar u negiranju navodno neizbježnog udara na standard građana je i član Predsjedništva HNS-a Dragan Kovačević, koji »nazovi ekonomskim analitičarima« savjetuje: »Obratite više pozornosti na društvene odnose. Za svaku je državu socijalno neizdrživo da netko samo uzima ekstraprofite, a da većina jedva spaja kraj s krajem. A to je kod nas slučaj ne samo u bankarskom sektoru, nego i u energetskom, koji također ubire ekstraprofite«. Kovačević tvrdi da nema prostora za drastično dizanje cijena struje i plina, niti ima potrebe za tim, bez obzira na nužnost usklađivanja s poreznim sustavom EU-a. »Ne smije prilagodba stvarati nove nepravde. Zato je tu vlada, ma tko pobijedio na izborima, koja mora voditi takvu ekonomsku politiku u kojoj kapitalu neće biti tijesno, ali mu neće biti ni dopušteno da ugrožava društvene odnose i socijalnu ravnotežu«, zaključuje Kovačević.