Globalni rizici WEF-a: Hrvatskoj prijeti pucanje nekretninskog balona

Prema izvješću Global Risks Report 2026, predstavljenom na nedavnom Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) održanom u Davosu, više od polovice od 1300 ispitanih stručnjaka iz poslovnog, javnog i akademskog sektora očekuje da će sljedeće dvije godine u svijetu biti obilježene ozbiljnim poremećajima, dok se u desetogodišnjoj perspektivi ta procjena dodatno pogoršava. Što se Hrvatske tiče, istraživanjem provedenim među poslovnim liderima utvrđeno je da su najveći rizici u narednom razdoblju inflacija, nedostatak radne snage, gospodarsko usporavanje, pucanje nekretninskog balona te dezinformacije i manipulacija informacijama.

Ovo izvješće koje analizira najznačajnije, međusobno povezane globalne rizike u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju producirao je sam WEF, u strateškom partnerstvu s Marsh i Zurich Insurance grupacijom koja je i član njegovog Savjetodavnog odbora za globalne rizike.

Svijet ulazi u razdoblje povećane nestabilnosti
Glavna poruka izvješća je da se globalno okruženje sve brže fragmentira, te da se države okreću vlastitim interesima, dok međunarodna suradnja slabi. U takvom okružju rizici više ne dolaze pojedinačno, već jedan problem često potiče ili pogoršava drugi, a gospodarstvo, trgovina i tehnologija sve se češće koriste kao alati političkog pritiska. Za poduzeća to znači da upravljanje rizicima više ne može biti ograničeno samo na financije ili tržište, već je potrebno razumjeti širi kontekst i graditi otpornost poslovanja u okruženju koje je trajno nestabilnije nego prije.

„Kratkoročno najveću prijetnju globalnom gospodarstvu predstavljaju geoekonomski sukobi. Riječ je o trgovinskim ratovima, sankcijama, ograničavanju ulaganja i prekidima u lancima opskrbe. Upravo su to rizici koji se najbrže prelijevaju na poslovanje poduzeća, osobito u otvorenim i izvozno orijentiranim gospodarstvima.“, istaknula je Jasminka Horvat Martinović, predsjednica uprave Marsh Hrvatska.

Nejednakost je najpovezaniji globalni rizik
Uz geoekonomske napetosti, među najvažnije kratkoročne rizike ubrajaju se i oružani sukobi između država, ekstremni vremenski događaji, društvena polarizacija te širenje dezinformacija i lažnih vijesti. Zajednički nazivnik svih tih prijetnji jest povećana nepredvidivost, što znatno otežava planiranje i donošenje poslovnih odluka.

Izvješće posebno ističe nejednakost kao ključni problem današnjice. Drugu godinu zaredom ona je označena kao najpovezaniji globalni rizik, što znači da rijetko djeluje sama, nego potiče niz drugih problema.

„Kada gospodarski rast nije ravnomjerno raspodijeljen i kada se produbljuju socijalne razlike, raste nepovjerenje u institucije, jača društvena i politička polarizacija, a građani postaju podložniji dezinformacijama. U takvom okruženju vlade teže provode reforme, a dugoročne politike, poput onih vezanih uz klimatske promjene ili obrazovanje, često se odgađaju.“, pojasnila je Horvat Martinović.

Dodala je da za poslovni sektor to znači nestabilnije tržište, češće promjene pravila igre i slabiju kupovnu moć srednje klase.

Ubrzan tehnološki razvoj dodatno komplicira situaciju. Dezinformacije i lažne vijesti već su se probile među ključne kratkoročne prijetnje, dok se dugoročno očekuje rast rizika povezanih s umjetnom inteligencijom i drugim naprednim tehnologijama. Posebna se zabrinutost odnosi na njihove teško predvidive učinke na tržište rada, povjerenje u institucije i društvenu koheziju.

S druge strane, okolišni rizici, iako ostaju među najvećim prijetnjama u desetogodišnjoj perspektivi, trenutačno dobivaju manje pažnje. Ekstremni vremenski događaji i zagađenje i dalje su među deset najvažnijih kratkoročnih rizika, ali su u percepciji stručnjaka pali u odnosu na neposredne ekonomske i sigurnosne izazove.