Miroslav Dumbović: Zabluda o pčelarstvu je puno, a najčešća da je košnica leteći bankomat

U mjesto Tužno u Varaždinskoj županiji, koje je prema aktivnostima mještana sve samo ne "tužno", iz Njemačke se vratio mladi pčelar Miroslav Dumbović koji se ondje specijalizirao za uzgoj selekciju i razmnožavanje matica. Upravo u tom smjeru i razvija pčelinjak i, kaže, nada se da će mu to biti glavna proizvodnja u skoroj budućnosti.

"Odmalena se susrećem sa pčelama pomažući kod vrcanja starijim pčelarima u selu. a 2011. godine dobivam na poklon tri roja. Upisujem pčelarsku školu i tad je pala moja konačna odluka da je to zanimanje s kojim se definitivno želim baviti", otkriva početke naglašavajući da ga je za ulazak u ovaj svijet inspirirala ljubav prema prirodi i biologiji.

Kada je u pitanju suzbijanje varooze, radi ljetni prekid legla zatvaranjem matice u blokator, te nakon oslabađanja, nakapavanje oksalnom kiselinom.

Smanjiti unos lijekova
"Kasnije u ljetnim mjesecima, početkom jeseni slijedi tretman pčela s nekim od organskih sredstava - mravlja kiselina, varrored itd. Neki krajnji cilj mi je kroz uzgoj i kvalitetnu selekciju samih pčela na pojačano higijensko ponašanje, smanjiti unos lijekova u košnicu na minimum, pa makar oni bili i ekološki", ističe Miroslav dodajući da kemija, pesticidi, stres poput selidbe, pregleda te loša prehrana utječu na imunitet, kako pčele kao jedinke, tako i cjelokupne zajednice.

Tu kao pomoć vidi u efektivnim mikroorganizmima i oplemenjivanje prihrane različitim ljekovitim biljem. "Pčelama treba pomoć, a ne ih poslije vrcanja pustiti da se snalaze i oslanjati se na karakteristike prirodne pasmine. Na primjer kad je ljetna žega ili dugo kišno razdoblje Carnica sama prekida leglo", pojašnjava.

Kaže nam i da je posljednjih godina radio samo sa selektiranim pčelama i nije primijetio nikakve razlike u ponašanju ili veličini populacije jer karakteristike koje imaju nasljeđuju stabilno.

"Primjerice, poznato je da su pčele prilikom cvatnje repice, kestena ljute, a prilikom bagrema možete šetati u kratkim rukavima ispred leta. U ovom slučaju to nije tako jer je mirnoća učvršćena u populaciju i nije ovisna o vanjskim utjecajima kao kod prirodne neselektirane pčele", dodaje.

Ne treba se grčevito boriti s prirodom
Ističe i da pojedinci ili zajednice mogu podržati populaciju pčela sadnjom ili sjetvom drveća, grmlja, jednogodišnjeg ili višegodišnjeg bilja koje daju pelud i nektar.

"Ne treba se grčevito boriti s prirodom, pa svaku zapuštenu parcelu malčirati, svaki kanal ili obalu rijeke 'obrijati' na nulu jer baš takvi zapušteni dijelovi izvor su biodiverziteta", kaže navodeći da u ovom kraju Hrvatske još uvijek imaju sreću da već u ožujku imaju 3-4 vrste peluda u košnici, a upravo ta raznolikost je glavna za dobro zdravlje i imunitet pčelinjih zajednica.

Na upit je li se susreo s kakvim izazovima ili zastojima u svojim pčelarskim nastojanjima, uzvraća potvrdno navodeći da smatra da je problem primjerice zabrana pčelarenja s ostalim ekotipovima medonosne pčele jer "regionalno prilagođena pčela daje najbolje rezultate" je samo djelomično točna teza.

"Rješenje je otvaranje oplodnih stanica, edukacija uzgajivača i pčelara, dizanje selekcije i metode uzgoja, načina sparivanja na neki viši nivo, a ne uvodenje zabrane, jer to je onda ujedino i direktno uvođenje zabrane na znanje i pravo učenja - stjecanja novih saznanja", napominje.

Svakom novom pčelaru savjetuje pčelarsku školu, teoriju, knjige, biologija i ponašanje pčele i dobrog mentora, pa tek onda vlastite košnice. "To bi trebao biti neki obavezni put ulaska u pčelarstvo. Električar u svojoj radioni može samo sebi naštetiti, a pčelar okolici jer neznanjem i nepoznavanjem bolesti, ugrožava okolne pčelare i njihovu egzistenciju", savjetuje.

Pred pčelarima je niz izazova
Navodi i da ima puno zabluda o pčelarstvu, a najčešća je ta da je košnica leteći bankomat.

Pčelare u narednim godinama, kaže naš sugovornik, očekuje niz izazova. Klimatske promjene su jedan od njih. Sigurno se očekuju i veća ulaganja u znanje i općenito rast troškova proizvodnje. "Hobisti sa 10-30 košnica moraju shvaćati da profesionalci koji žive od pčela nisu zadovoljni s istom razinom selekcije; rojevi, razrojavanje sa rojevim matičnjacima itd, da oni trebaju nešto što odgovara izazovima današnjice i budućnosti", upozorava.