Mesić: »Bolonja« nije do kraja ispunila ciljeve

Zagrebačkom sveučilištu trebaju kadrovi, opremljeni prostori i veća sredstva. Država mora prepoznati te potrebe i pružiti potporu. Zagrebačko sveučilište ima golemi potencijal, a u svijetu s uvažavanjem govore o profesorima i stručnjacima tog sveučilišta. Mala zemlja može biti prepoznatljiva u svijetu samo ako razvija znanost, rekao je predsjednik Stjepan Mesić u ponedjeljak tijekom susreta s čelnicima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, te rektorom, prorektorima i dekanima fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Predsjednik je istaknuo kako je Bolonjski proces dočekan s puno očekivanja.
»No sad, kad se mogu vidjeti prvi rezultati, stekao sam dojam, da željena reforma nije do kraja ispunila ključne ciljeve«, kazao je Mesić. Predsjednikove primjedbe odnosile su se na trajanje studija, koje nije k, lošu komunikaciju između Sveučilišta i gospodarstva te nedovoljnu decentralizaciju.

Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac podsjetio je kako je godinama u hrvatskom školskom sustavu nedostajalo više od devet tisuća nastavnika, što je sad ispravljeno, a uz to, Hrvatska ima najveći porast studentske populacije u ovom dijelu Europe. Ministar je najavio i uvođenje državne mature koja će se prvi put, eksperimentalno, održati u svibnju te uvođenje obvezne srednje škole.

»To znači da ćemo u idućih 10 godina dobiti 80 tisuća srednjoškolaca više« rekao je Primorac najavljujući ujedno i drastično rezanje svih nepotrebnih troškova u svom Ministarstvu. Rektor Zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš poručio je kako Hrvatska hitno treba reformu doktorskih studija koji će biti povezani na razini čitave države, budući da diljem zemlje nedostaje nastavnika i predavača. Osvrnuo se i na »neodrživi« studentski standard. »Prihod Studentskog servisa u Zagrebu je 100 milijuna eura godišnje. To znači da studenti previše rade i... to je tri tisuće diploma manje. Studenti ne rade kako bi popravili svoj standard, nego jer drukčije ne mogu živjeti« naglasio je Bjeliš dodajući kako bi trebalo uvesti principe socijalne osjetljivosti i preispitati koliko tko može participirati u troškovima studiranja.