Mario Živković: Cijena stočne hrane je sve viša pa je priprema kvalitetne silaže još važnija

Priprema kvalitetne kukuruzne silaže važna je za profitabilnost svake farme goveda jer njezin udio u obroku pojeftinjuje ulaganja u hranidbu, što je proizvođačima itekako bitno pogotovo u posljednje vrijeme kada rastu cijene stočne hrane.

Da je uoči siliranja, zbog složenosti tog posla i sam nervozan, priznao nam je Mario Živković iz Selaca Đakovačkih, najuspješniji proizvođač kukuruzne silaže, koji je ove godine odnio tu titulu na natjecanju u njezinoj kvaliteti, a koju je organizirala Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Kako kaže za Agroklub, upravo o ovoj vrsti krmiva ovisi njegovih 100 grla goveda, a kvalitetna hranidba za 40-ak krava ključna je za proizvodnju mlijeka. Silažni kukuruz sije na površini od 10 hektara, a obrađuje još 90 ha zemlje.

"Primijetili smo značajnu razliku prošle godine, baš kako je analiza i pokazala, da je kvaliteta silaže odlična. To se odrazilo na količini mlijeka kojega su davale naše krave. U prosjeku je bilo 30-ak posto mlijeka više", priča zadovoljno Živković. No, zbog vremenskih uvjeta ove godine, kaže da očekuje manje lisne mase i to za 20 do 30 posto, ali se nada da će kvaliteta ipak biti dobra. "I prošle godine smo imali problema sa sušom, kukuruz je bio visok oko tri metra, no silaža je bila odlična", ne skriva zadovoljstvo.

"Sijem i grupu 500 pa ako godina bude lošija, siliram i njega. Tu silažu koja je više suha stavljam na dno hrpe i pokrijem onom grupe 650", pojašnjava otkrivši da za ovo prijelazno razdoblje, jer ove vrste krmiva trenutno nema, sije i hektar do dva ranijeg hibrida FAO grupe 300.

Podešavanje visine silo kombajna
Kod samog siliranja, silo kombajn postavi na 30-ak pa i više centimetara od tla, a napominje da ne treba ići niže jer ostatak stabljike nema nikakvu hranjivu vrijednost. Još jedna bitna stvar je, kako napominje, odabrati hibrid s tanjom stabljikom i sijati odgovarajući sklop. "Što je kasnija FAO grupa, to se sije u rjeđem sklopu", pojasnio nam je navodeći primjer da je za hibrid kojeg je on odabrao preporučeno sijati ga na razmak od 23 cm, no on sije na svakih 21 cm kako bi imao tanju stabljiku.

Izuzetno je važno obratiti pažnju i na dužinu sjeckanja, a ovaj poljoprivrednik kaže da je njegov stroj podešen na 4 do 5 mm jer nema gnječilicu, takozvani crop cracker, koja onemogućuje prolazak cijelog zrna. "Ako ono ostane čitavo, krave ga teško probavljaju. Zato je važno da ga se barem malo ošteti sjeckanjem", napomenuo je.

Za bolju fermentaciju, koja u prosjeku traje 21 dan, koristi inokulante. Mario ističe kako je bitno i gaženje pri čemu je važno što sitnije razguravati masu i nabijati je što većim opterećenjem. "Bitno je da i silaža ne bude prezrela jer onda bude kao spužva i teško ju je nabiti", upozorio je.

Nadalje, upozorava da kada se krene u ovaj posao, on se mora brzo završiti i tu nema odmora jer silirana masa brzo "proradi" zbog čega ju što prije treba spremiti. "Znalo se dogoditi da radimo navečer i drugi dan ne krenemo odmah rano ujutro. Nakon što stavimo novu silažu, točno se vidi smeđa crta razgraničenja između sloja koji je prenoćio i novog", opisao je.

Kada je pravi trenutak za siliranje određuje sam, po mliječnoj crti, odnosno granici između tvrdog dijela zrna na vrhu donjeg, mekanog. Ona se pojavljuje oko 40-ak dana nakon oplodnje na leđnoj strani zrna i postupno se spušta prema njegovom donjem dijelu. "Za silažu ne možeš reći planiram ju obaviti za 14 dana, za to moraš otići u polje i ondje ovisno o zrnu donijeti odluku", iz iskustva priča.