Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Ožu 2009

Marine ovoga ljeta očekuju 15 posto veći prihod

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Damir Herceg  

Marine ovoga ljeta očekuju 15 posto veći prihod

Nautički turizam teško je uspoređivati s drugim dijelovima turističke ponude. Na jahti od 25 metara, primjerice, nerijetko boravi tri do pet gostiju koje takav sedmodnevni užitak stoji i više od 5000 eura po osobi. Na dvanaestmetarskom pak brodu najčešće boravi osam i više osoba, a njih to veselje stoji od 500 do 800 eura po glavi. Primjeri su to koji svjedoče o činjenici da je vođenje statistike o broju gostiju i noćenja poprilično slab pokazatelj financijskog prihoda od turizma.

Što se tiče nautičke turističke sezone, Hrvatska ove godine očekuje isti broj gostiju kao i lani, ali se u marinama očekuje financijski rast prometa za pet do 15 posto u odnosu na proteklu godinu.

Nautički turizam Hrvatskoj godišnje donese između 700 i 800 milijuna eura, što je 10 posto cjelokupnog turističkog prihoda. Nautika je vjerojatno jedini dio naše turističke ponude u kojem je i dalje veća potražnja za smještajnim kapacitetima, vezovima. od ponude. Oko 17.000 vezova u 52 marine još je premalo da primi brodove svih nautičara zainteresiranih za naše more.

Hrvatske će marine u poboljšanje kvalitete usluge ove godine uložiti 120 milijuna kuna, a u sezonu kreću i sa 140 novih vezova, od kojih 110 u marinama ACI-jeva sustava, koji je s 21 marinom najveći nautički lanac na Sredozemlju.

Kada je Dubrovčanin Anto Violić došao na čelo ACI-ja potkraj 2005. godine, bio je deseti direktor u deset godina tog nautičkog sustava koji se u to vrijeme financijski i organizacijski jedva održavao na površini. ACI je potom pozitivno poslovao već 2006. ostvarivši neto dobit od 9,8 milijuna kuna, koja je 2007. porasla na 11,2 milijuna kuna, a u 2008. zabilježena je dobit od 13 milijuna kuna. Violić vjeruje da će taj prihod i dalje rasti.

Prvo ozbiljnije ulaganje u obnovu infrastrukture u marinama iznosilo je 28 milijuna kuna 2006., zatim 48 milijuna kuna 2007., 50 milijuna 2008., a ove godine uložit će 67 milijuna kuna. Riječ je o vlastitu novcu, a ne novcu iz kredita, a ulaže se u zamjenu pontona te temeljitu obnovu sanitarnih čvorova u marinama, nabavu novih dizalica veće nosivosti i liftova za prijevoz plovila izmjenu električne mreže za priključke brodova te stvaranje uvjeta u marinama za prihvat mega-jahti dugih od 30 do 50 metara.

U ACI-ju napominju kako temeljito preuređenje infrastrukture i izgradnja nove, znači da idućih 20 godina ne treba dodatno ulagati u objekte i tehnologiju obuhvaćene tom investicijom. U tom nautičkom sustavu veliku pozornost pridaju ekološkoj zaštiti, pa se stranci često čude što u bistrome moru u ACI-jevim marinama plivaju ribe, što je prizor koji se više ne može vidjeti u francuskim ili talijanskim marinama. Sve to, naravno, gosti su spremni platiti.

Direktor marine Cres Goran Bilić objašnjava da su marine jedan od važnijih promotora cijelog odredišta, a pritom se oko njih stvaraju uvjeti za otvaranje novih radnih mjesta, odnosno nerijetko se pokazuje potreba za nekim novim zanimanjima, od stručnjaka za popravak brodova do onih koji pružaju razne usluge zahtjevnoj nautičkoj klijenteli.
Direktor ACI-jeve marine »Split« Edo Karuza dodaje kako je zanimljivo da strani imućniji nautičari ne negoduju zbog povišenja cijena usluga u hrvatskim marinama, jer su vidjeli da te više cijene prati i kvalitetnija usluga.

Objašnjava kako je hrvatska nautička ponuda već odavno u Europskoj uniji s obzirom na to da nam 65 posto tih gostiju dolazi iz zapadne Europe, a riječ je o ljudima koji su najčešće visoko obrazovni, društveno odgovorni i ekološki osviješteni, a u pravilu zarađuju više od 3000 eura na mjesec.

Šire šest marina za mega-jahte
Violić kaže da su u ACI-ju i u ovim kriznim vremenima puni optimizma te rade i na proširenju šest svojih marina, uglavnom za prihvat mega-jahti. Marinu u Ičićima namjeravaju proširiti dogradnjom lukobrana da bi se omogućio prihvat 70 mega-jahti, dok bi se na obali sagradili luksuzni poslovni i smještajni objekti. U Dubrovniku ACI planira stvoriti uvjete za prihvat 30 mega-jahti, u marini u Splitu za 10, u Skradinu će proširiti marinu za prihvat 20 mega-jahti, dok će marina Pomer biti proširena za prihvat oko 50 jahti dugih 12 do 15 metara.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska je vodeća svjetska čarter velesila, ali zarađuje znatno manje od - Grka. Zašto?

27.10.2026.

Imamo najveću čarter flotu na svijetu, no zbog prezasićenosti tržišta cijene najma u špici sezone padaju i više od 50 posto. Najam jedrilice u Hrvatskoj je 22 posto niži od Grčke i 28 posto od Turske

Hrvatska živi nautički boom, ali brojke otkrivaju problem koji se ne vidi iz marina

13.09.2026.

Tvrtke registrirane za iznajmljivanje i leasing plovila u Hrvatskoj u 2025. ostvarile su 520,9 milijuna eura ukupnih prihoda, ali su godinu zajedno završile s 39,9 milijuna eura gubitka. Tri godine ranije ista je djelatnost, na 115 milijuna eura manjem pr

Elitni dio hrvatskog turizma ne gubi goste: "Najveći izazov nam je što nam nedostaju iskusni radnici"

30.07.2026.

Nautička sezona u hrvatskim marinama s većim udjelom stalnih vezova je stabilna, a u čarteru izloženija kasnijim rezervacijama i snažnoj mediteranskoj konkurenciji, dok je nedostatak iskusnog osoblja i dalje glavni izazov, rekla je za Hinu predsjednica Ud

Zbog globalne krize pred nautičkim turizmom je neizvjesna sezona

27.04.2026.

Zbog globalne ekonomske krize neizvjesna je i budućnost nautičkog turizma, a takvi su gosti najveći potrošači. Za plovidbu treba mnogo goriva, a provjerili smo koliko će poskupljenje utjecati na turističku sezonu.

ACI u 2025. ostvario 40,3 milijuna eura prihoda i 400 tisuća eura dobiti

27.02.2026.

Lanac marina ACI ostvario je u 2025. godini ukupne prihode od 40,3 milijuna eura i neto dobit od 400 tisuća eura, priopćio je ACI u petak.

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2748 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1840 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1596 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1382 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1102 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 386 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 465 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 441 članka imaju tag osijek
  36. 499 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk