Mala tvrtka prva u poslu s NATO-om

Zagrebačka informatička tvrtka INsig2 prva je hrvatska tvrtka koja je potpisala ugovor s NATO-om, doznaje Poslovni dnevnik. Ugovor je potpisan još krajem studenog 2010. s NCSA-om, jednom od agencija NATO-a, a riječ je o isporuci i konfiguraciji informatičke opreme bazi u Napulju. Goran Oparnica, direktor tvrtke INsig2, ne želi javno otkriti vrijednost ugovora, a prema našim informacijama riječ je o nešto više od milijun kuna.

"Bili smo iznenađeni kad smo dobili obavijest da smo pobijedili na natječaju. Javili smo se više da nešto naučimo", kaže skromno Oparnica, dodajući da im je puno pomogao odlazak na konferenciju u Pragu u listopadu. Riječ je tek o jednoj u nizu konferencija na kojima NATO informira poduzetnike iz zemalja članica kako poslovati s njihovim agencijama. "Na početku smo pomislili da je odlazak na tu konferenciju bila greška jer su u većini bili predstavnici velikih multinacionalnih kompanija s više od 10.000 zaposlenika. No sada znam da nam je to jako puno pomoglo u pripremama za ove natječaje", kaže Oparnica. Informaciju o toj konferenciji pronašli su sami na internetskim stranicama NATO-a, a koliko je njemu poznato u Pragu više nije bilo nikoga iz Hrvatske. "Osnovna značajka poslovanja s NATO-om je to da NATO ne kupuje proizvod ili uslugu, nego čitav aranžman. Onaj tko uspije ponuditi čitav taj lanac, od proizvoda do svega što ide uz to, taj će dobiti natječaj", smatra Oparnica. Na stranicama agencija NATO-a objavljuje se tek dio natječaja, dok većina nije javnoga karaktera. To je bio slučaj i s onim na kojem je pobijedio INsig2, a informacija im je stigla od Hrvatske gospodarske komore, unutar koje je formiran odjel za NATO upravo zbog pomoći poduzetnicima. "Bit će sklopljenih poslova još i više jer ćemo uskoro početi voditi registar tvrtki koje imaju sigurnosne certifikate", kaže Zoja Crnečki, direktorica Sektora za industriju HGK koja u komori koordinira aktivnosti vezane uz natječaje NATO-a. Iako je Hrvatska već gotovo dvije godine punopravna članica tog saveza, tek je sad jedna mala tvrtka uspjela s njom sklopiti posao, dok veliki proizvođači oružja i vojne opreme još nemaju uspjeha.

"Čini se da je najjednostavnije IT kompanijama jer su one najkonkurentnije. Očito je lakše dobiti posao izrade softvera za neku zemlju nego građevinske radove", kaže Crnečki, dodajući da će ubuduće vjerojatno biti sve više sklopljenih ugovora jer su brojne tvrtke obavile kompliciranu i dugotrajnu proceduru dobivanja sigurnosnog certifikata. HS Produkt, najveći hrvatski proizvođač naoružanja, još nije potpisao nijedan ugovor s NATO-om ili nekom zemljom članicom preko natječaja agencija NATO-a, no direktor Željko Pavlin se zbog toga ne uzbuđuje. "Poslovanje sa zemljama članicama je proces, a mi smo sad usred postupka dobivanja svih potrebnih certifikata. Osim što smo se učlanili u agenciju NAMSA i dobili kodne brojeve, zasad nemamo konkretne rezultate", kaže Pavlin, ali i dalje smatra da je ulazak u NATO pozitivna stvar i za Hrvatsku i za njegovu tvrtku. "Ulazak u NATO daje garanciju poslovanja, tu nema sumnje, ali ne vjerujem da će zbog toga doći neka velika strana ulaganja", kaže Pavlin. Iako njegova tvrtka nije sklapala ugovore sa Savezom, u godini pridruživanja Hrvatske prihod im je narastao na oko 341 milijun kuna, što je oko 116 milijuna više nego prethodne godine, a profit im je iznosio gotovo 85 milijuna kuna, odnosno četiri puta više nego 2008. godine. Iako će prihod u 2010. biti nešto niži nego godinu prije, Pavlin je i dalje vrlo zadovoljan. Razloga za zadovoljstvo ima i Alojz Šestan, direktor tvrtke Šestan Busch iz Preloga, koja je u samom svjetskom vrhu u proizvodnji kaciga. "Ni nama se nije puno toga promijenilo od ulaska Hrvatske u NATO, ali sad se barem možemo natjecati na svim tržištima", kaže Šestan koji prije nekoliko godina nije mogao pristupiti natječaju u Grčkoj samo zbog toga što Hrvatska nije bila članica NATO-a.

Grčka je nedavno ponovno raspisala natječaj na kojem se uredno natječe i Šestan-Busch. Pa iako nisu dobili nijedan natječaj NAMSE, Šestan je zadovoljan poslovanjem. "Naša je prednost što se poslovi uglavnom plaćaju unaprijed. Posebno smo zadovoljni poslovanjem u 2010. jer smo završili s najvećim prometom u 15 godina poslovanja. Još nemamo potpune podatke, pa ne znamo kolika će biti dobit, ali sigurno će biti 25 posto više nego lani", kaže Busch. U 2009. njegova je tvrtka ostvarila gotovo 29 milijuna kuna prihoda i dobit od 2,4 posto, a godinu prije prihodi su iznosili 19,4 milijuna, a dobit nakon oporezivanja 1,2 milijuna kuna. Hrvatska je u 2010. u zajedničke fondove NATO-a uplatila oko 30,4 milijuna kuna, od čega je iz MORH-ova proračuna uplaćeno 30 milijuna, a iz MVPI-ja i Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost 4,3 milijuna kuna. Osim toga troškovi integracije i sudjelovanja u radu tijela NATO-a procijenjeni su na šest milijuna kuna, za popunu hrvatske kvote u zapovjedništvima NATO-a 3 milijuna, a za funkcioniranje i popunu nacionalnih predstavništava 7,5 milijuna kuna. Dakle, Hrvatska je, što na ime članarine, a što za troškove funkcioniranja hrvatskih predstavništva, lani uplatila oko 47 milijuna kuna, no tome bi trebalo pridodati i troškove sudjelovanja u operacijama, implemetacije ciljeva snaga, obuke i slično. Pjer Šimunović, državni tajnik u MORH-u, tvrdi da je to jeftinije za državu zbog sigurnosti koju joj pruža sustav kolektivne obrane.

Kada ne bi bila članica, Hrvatska bi samo za vojsku morala izdvajati dva do pet puta više nego sad kad bi htjela dostići razinu sigurnosti koju sad uživa. To što dosad nije bilo većeg sklapanja poslova hrvatskih tvrtki s agencijama NATO-a Šimunović ne problematizira, već je siguran da će i do toga uskoro doći. U tijeku je ugovaranje posla gradnje kontejnerskog naselja ISAF-a u afganistanskom gradu Mazar-E-Sharifu vrijednog 490.000 eura, a postoji mogućnost da hrvatske tvrtke sudjeluju u gradnji novog zapovjedništva ISAF-a na kabulskom aerodromu vrijednog 55 milijuna eura. "Siguran sam da bi kriza u Hrvatskoj bila dublja da nismo članica NATO-a, što je naravno teško dokazati. Gospodarske prednosti članstva ne vide se u kratkom roku, ali to će na dugi rok sigurno dati rezultata", uvjeren je Šimunović.