Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Ruj 2010

Mađari će pretvoriti kredite u francima u kredite u forintama

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Ljubica Gatarić  

Mađari će pretvoriti kredite u francima u kredite u forintama

Mađarski ministar gospodarstva Gyorgy Matolcsy najavio je da će ta zemlja donijeti zakon kojim će natjerati banke da sve kredite u švicarskim francima pretvore u mađarsku forintu. Detalji najnovijeg plana još nisu objavljeni, ali na tragu su oštrih poteza Orbanove vlade protiv bankarskog sektora.

Mađarska je ljetos prva u Europi zabranila nove kredite s deviznom klauzulom, a potom je uvela i jedinstven porez na banke. No nijedna od tih mjera neće odjeknuti kao prisilno pretvaranje deviznih kredita (samo "švicaraca" ili svih ne zna se) u lokalnu valutu. U travnju ove godine desnica je preuzela vlast u Mađarskoj, prekinula pregovore s MMF-om i usporila nepopularne reforme. Mađari imaju 32 milijarde dolara duga u stranim valutama (Hrvati imaju 24 milijarde dolara) koji je golem teret tamošnjem stanovništvu jer je uglavnom vezan uz švicarski franak. Samo ove godine forinta je izgubila 19 posto prema CHF-u pa se gotovo udvostručio udio loših kredita. Mađarska, Poljska i Hrvatska imaju najveći udio "švicaraca" u ukupnom dugu stanovništva – Poljaci i Mađari oko 45 %, a Hrvati oko 20 %. Mađarski je ministar kazao da će vlada prvo natjerati banke da devizne kredite pretvore u forintu, a potom će država osnovati agenciju koja će zaštititi standard dužnika tako što će od banaka otkupiti loše kredite. Banke zasad nisu reagirale na najavu i čekaju detalje, a hrvatski analitičar Hrvoje Stojić uvjeren je da to neće zaštititi Mađare od rizika jer banke mogu povećati kamate. – Preuzimanje loših kredita za državu je velik trošak, ne vjerujem da ga Mađarska može podnijeti – kazao je Stojić te dodao kako se tamošnje tvrtke mogu slobodno zaduživati u eurima u EU. Uskraćivanje kredita s deviznom klauzulom smanjit će kredite građanima.

HNB protiv
– Banke treba prisiliti da same snose rizik loših kredita, one su i odgovorne za masovnu ponudu kredita u CHF-u – komentirala je analitičarka Ekonomskoga instituta Maruška Vizek. – Prva sam za to da se i u nas napravi konverzija deviznih kredita u kune. Valutna je klauzula znak da središnja banka ne radi svoj posao kako treba – istaknula je M. Vizek. – Mađarska je jedna od zemalja koje nemaju manevarskog prostora i zato idu skidati tečajni rizik s ekonomije. Kako ni Hrvatska neće tako skoro uvesti euro, i mi bismo trebali učiniti isto – istaknula je Maruška Vizek. Sugovornik iz HNB-a kazao je da Hrvatska ne može natrag. Zemlje koje su išle na prisilnu konverziju brzo su od toga odustale jer je nastao bijeg kapitala. U Hrvatskoj dominiraju krediti u eurima, jednako kao i depoziti, za razliku od Mađarske u kojoj je mnogo kredita u "švicarcima". Otvaranje tečaja unijelo bi kaos u ekonomiju i stvorilo velik prostor za manipulaciju, kažu u HNB-u.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Novina: Svaka kupnja na rate postaje kredit, potrošač će dokazivati kupovnu moć

10.07.2026.

Svi koji prodaju proizvode ili usluge na rate morat će tražiti licencu HNB-a da su sposobni procijeniti kreditnu sposobnost

Istarski poduzetnici zatražili više od 28 milijuna eura kredita, dio sredstava već je gotovo potrošen

26.06.2026.

Kroz kreditnu liniju "Poduzetnik Istarska županija 2025." dosad je obrađen 151 zahtjev za dodjelom poduzetničkih kredita i zatražen iznos veći od 28,1 milijuna eura, izvijestila je u četvrtak Istarska razvojna agencija IDA.

Predstavljen novi zakon: nema više sitnih slova kod ugovaranja kredita

09.03.2026.

Nema više sitnih slova pri ugovaranju kredita, oglašavanja kredita kao rješenja financijskih problema, a uvode se i stroži kriteriji kreditiranja. Barem bi tako trebalo biti ako se do kraja godine uvede novi Zakon o potrošačkim kreditima predstavljen dana

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk