"Loši lijekovi" Bena Goldacrea - tržište je puno skupih, a beskorisnih lijekova

"Novac i teška korupcija ruše sve filtere koje smo kao moderno društvo postavili da nas se ne truje i ne liječi nečim što nije stvarno učinkovito", ustvrdio je Šiber.

Interes profita dominira farmaceutskom industrijom, tržište je puno beskorisnih lijekova, pri čemu se podaci o nuspojavama olako uskraćuju i liječnicima i pacijentima, teza je knjige "Loši lijekovi" britanskog liječnika Bena Goldacrea, specijaliziranog za razotkrivanje mutnih poslova farmaceutskih korporacija, koja je proteklih dana predstavljena u hrvatskom prijevodu i izdanju Naklade Ocean More.

Istraživanja lijekova najvećim dijelom financira farmaceutska industrija, koja marketingom kod građana stvara potrebe za nepotrebnim i neučinkovitim lijekovima. Istraživanja se često loše provode, namješta se statističke uzorke i rezultate u korist sponzorskog proizvoda.

Skupi novci za beskorisne lijekove

Liječnici su često obmanuti i ne znaju koji je tretman najbolji, a pacijenti oštećeni jer za skupe novce dobivaju lijek koji im uopće ne koristi ili im čak šteti, tvrdi se u knjizi koju su predstavili Livia Puljak s Medicinskog fakulteta u Splitu i znanstveni savjetnik na Institutu za fiziku u Zagrebu Antonio Šiber.

Cijelo poglavlje knjige posvećeno je marketingu lijekova jer se ogromna sredstva ulažu u oglašavanje kupcima i liječnicima. Posebno je istaknut "zloćudni potencijal medija" preko kojih proizvođači lijekova sve češće izravno pristupaju korisnicima.

Marketing se obraća direktno građanima, stvarajući kod njih potrebe i za onim lijekovima koji im uopće ne trebaju. "Reklamiraju lijekove koji će vam sigurno pomoći za neku bolest koju sigurno imate, a korisnicima se pristupa bez filtera liječnika koji bi trebali stati u obranu javnog interesa", rekao je Šiber.

Pritom se proizvođači lijekova često koriste nekom znanstvenom pričom koja naizgled ima smisla, a u konkretnom slučaju zapravo uopće ne funkcionira. Primjer su lijekovi za psihičke bolesti, za koje je upitno koliko su doista utemeljene na kemijskim i hormonskim neravnotežama ili je to samo još jedan znanstveni mit s ciljem medikalizacije društva, kaže Šiber.

Kao na jedan od ključnih problema autor upozorava na izostanak suradnje između nezavisnih znanstvenika i regulatora, koji uskraćuju podatke o kliničkim istraživanjima lijekova koje stavljaju na tržište.

Regulatorna tijela na udaru korupcije

Upravo za regulatorna tijela kaže da su na velikom udaru korupcije i upozorava da je novac prodro u sve procese legalizacije lijeka, uključujući i udruge pacijenata koje su često na platnim listama farmaceutske industrije.

"Novac i teška korupcija ruše sve filtere koje smo kao moderno društvo postavili da nas se ne truje i ne liječi nečim što nije stvarno učinkovito", ustvrdio je Šiber.

"Puno je negativnih primjera gdje regulatori nisu htjeli dati podatke o kliničkim istraživanjima", kaže recezentica knjige Livia Puljak navodeći primjer Tamiflua, lijeka protiv gripe, koji je prije nekoliko godina bio jako medijski eksponiran.

Mnoge Vlade potrošile su u strahu od gripe puno novca za kupnju Tamiflua. Proizvođač se dugo odupirao zahtjevima da predoči rezultate kliničkih istraživanja, a kada je napokon popustio pod pritiskom javnosti, pokazalo se da je učinak lijeka minimalan, kaže Puljak.

Autor knjige nudi rješenje u osiguravanju neovisnog analiziranja podataka koje dostavlja farmaceutska industrija, kako bi javnost imala prilike steći pravi uvid u djelovanja i nuspojave nekog lijeka.

Također je pozvao liječnike da se ograde od farmaceutske industrije - ne uzimaju od njih nikakve usluge ni proizvode i ne odlaze na plaćene kongrese.

Ben Goldacre (1974.) britanski je liječnik i višestruko nagrađivani autor članaka i publicističkih knjiga iz područja znanosti. Specijaliziran je za razotkrivanje mutnih znanstvenih tvrdnja koje iznose novinari, farmaceutske korporacije, uredi za odnose s javnošću, prevaranti – ali i nelogičnosti koje se skrivaju u nerazumljivim Vladinim izvješćima.