Loši krediti narasli na 27,3 milijarde kuna

Tijekom prošle godine analitičari u Hrvatskoj predviđali su da će ovu godini posebno obilježiti porast tzv. loših kredita. Riječ je o nenaplativim ili teško naplativim kreditima koje su banke plasirale, primjerice, raznim trgovačkim društvima, stanovništvu i državnim jedinicama. Te su se prognoze, nažalost, i obistinile te su loši krediti ove godine dosegnuli vrhunac, no bankarski sustav ostao je stabilan. Tako je nedavno i direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček istaknuo da su, bez obzira na rast loših plasmana, domaće banke stabilne zbog odlične kapitaliziranosti i spremne su podnijeti puno veći pritisak od sadašnjeg.

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupni loši krediti su krajem rujna ove godine dosegnuli iznos od 27,3 milijarde kuna (od ukupno 267,6 milijardi kuna kreditnih plasmana), što je najveći iznos do sada. Primjerice, lani su krajem istog razdoblja ti krediti iznosili 16,7 milijardi kuna, a krajem 2008. godine 12,4 milijarde kuna. Kad se detaljnije pogleda struktura loših kredita, lako se uočava kako s iznosom od 17,1 milijardu kuna, krajem rujna ove godine, prevladavaju krediti trgovačkim društvima i ta je stavka već dulje vrijeme nepromijenjena, odnosno najviše problematičnih kredita odnosi se upravo na taj sektor. S 9,3 milijarde kuna slijedi sektor stanovništva, kojemu najveće probleme stvaraju otplate tzv. ostalih kredita (6 milijardi kuna) te stambenih kredita (2,2 milijarde kuna krajem rujna ove godine).

Problema ima i s otplatama hipotekarnih kredita koji su u istom razdoblju dosegnuli 676,7 milijuna kuna, kredita za kupnju vozila s 220,9 milijuna kuna te kredita po kreditnim karticama sa 175,6 milijuna kuna. Kod svih spomenutih kredita vezanih uz sektor stanovništva zabilježen je porast loših zajmova krajem rujna u odnosu na podatke s kraja lipnja ove godine. Ti, kako ih još zovu, toksični krediti kod državnih jedinica krajem rujna iznosili su 67,7 milijuna kuna i porasli su u odnosu na kraj lipnja za 3,5 milijuna. No, oni su jedini, pored kredita za kupnju vozila, krajem prvoga kvartala ove godine bili manji u odnosu na kraj prošle godine, dok su svi ostali loši krediti bilježili rast u prvom kvartalu ove godine.

Što očekivati sljedeće godine po pitanju takvih kredita, teško je precizno reći, no analitičari su nedavno upozorili da bi se do polovice 2011. godine moglo očekivati da još poraste udjel loših kredita, što će snažno utjecati i na profitabilnost banaka i smanjenje njihove dobiti. Oni pesimističniji smatraju da bi takvi krediti mogli rasti i nakon prve polovice sljedeće godine. Što se tiče zaduženosti, treba reći da su ukupni krediti svim sektorima krajem rujna ove godine dosegnuli 267,6 milijardi kuna, od čega na kredite za stanovništvo otpada 124,4 milijarde kuna. Naime, ukupni krkalkulatediti stanovništvu povećali su se krajem rujna i u odnosu na prvi (122,5 milijardi kuna) i drugi kvartal ove godine (123,8 milijardi kuna).

I na kraju, treba podsjetiti da je ove godine proširen i krug korisnika Hrvatskog registra obveznika po kreditima na ostale financijske institucije koje, uz banke i stambene štedionice, imaju važnu ulogu u kreditiranju fizičkih i pravnih osoba na financijskom tržištu. Registar tako raspolaže podacima i o korisnicima kartičarskih proizvoda, leasing-kuća i potrošačkih kredita. To je napravljeno kako bi se osigurala potpunija informacija o zaduženosti klijenata te omogućilo kvalitetnije upravljanje kreditnim rizikom.

HROK prati kredite 3,1 milijuna Hrvata
Od početka funkcioniranja HROK-a početkom svibnja 2007. godine, banke i pojedinačni klijenti ukupno su zatražili 1,5 milijuna kreditnih izvješća. Zaključno s 19. prosincem ove godine korisnici HROK-a su u ovoj godini postavili 425.000 upita za kreditnim izvješćima građana, dok je lani bilo 400.000 upita. Inače, u HROK-ovoj bazi ima ukupno 11,2 milijuna zapisa o 3,1 milijunu kreditno zaduženih građana. HROK ima 36 korisnika, a od čega 26 banaka, 5 stambenih štedionica, 2 kartičarske kuće, 2 leasing-društva i 1 društvo iz segmenta potrošačko-kreditnog poslovanja.