Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Srp 2019

Loše izvješće MMF-a za Hrvatsku i regiju, predviđa se snažan pad radne snage

Izvor: www.index.hr · Autor: Hina  

Loše izvješće MMF-a za Hrvatsku i regiju, predviđa se snažan pad radne snage

ZEMLJE srednje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE) u sljedećih 30 godina mogle bi se suočiti sa snažnim smanjenjem radne snage, upozorio je zamjenik glavne direktorice MMF-a Tao Zhang, koji osim mjera za povećanje njenog broja i učinkovitosti, apostrofira i prednosti tehnološkog razvoja.

Zhang koji sudjeluje na međunarodnoj konferenciji "Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi", koju Međunarodni monetarni fond (MMF) zajednički organizira s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), iznio je podatke iz novog MMF-ovog istraživanja koje pokazuje da će se populacija u zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe, isključujući Tursku, uslijed starenja i migracija do 2050. suočiti s 12-postotnim padom broja stanovnika.

Još snažnije smanjenje broja radne snage

Smanjenje broja radne snage u sljedeća tri desetljeća moglo bi biti još snažnije te dosegnuti 25 posto, a Zhang napominje da to znači da će radna populacija morati podržavati više nego dvostruko veći broj starijih osoba nego što to trenutno čini.

"Ti demografski izazovi mogli bi značajno usporiti gospodarski rast. Smanjenje ponude rada i niža produktivnost starijih radnika, zajedno s većim pritiskom na javne financije, mogli bi zemlje stajati oko jedan posto BDP-a godišnje", upozorava Zhang.

Također, mogli bi usporiti konvergenciju. Iz MMF-a tako procjenjuju da bi, bez demografskih pritisaka, BDP po stanovniku u regiji mogao do 2050. dosegnuti 74 posto razine zapadne Europe, u usporedbi s 52 posto 2020. godine, dok bi uz demografske izazove, ta razina iznosila samo 60 posto.

Zhang kaže da se zemlje regije suočavaju s demografskim izazovima u ranijem stupnju razvijenosti u odnosu na bogate zapadne zemlje pa je moguće da ostare prije nego što postanu bogate.

Povećanje broja i učinkovitosti radne snage

Kao jedno od rješenja za ublažavanje tih pritisaka ističe povećanje broja i učinkovitosti radne snage. Napominje da u regiji CESEE na pogoršanje demografskih trendova najviše utječe odlazak mladih i obrazovanih ljudi te da je od 1995. do 2017., isključujući Rusiju i Tursku, regija izgubila oko sedam posto radne snage.

Osim mjera za zaustavljanje migracija, kao i povratka onih koji su otišli, Zhang napominje da su se neke zemlje kako bi ublažile nedostatak radne snage, odlučile na uvoz stranih radnika napomenuvši da je imigracija politički izbor koji stavlja veći teret na neke druge politike.

Načini povećanja ponude radne snage su i ohrabrivanje žena i starijih radnika na ulazak na tržište rada. Zheng napominje da je prosječna participacija žena na tržištu rada 10 postotnih bodova manja od one u zapadnoj Europi. Između ostalih, kao jedna od mjera za razmatranje je i podizanje dobi za umirovljenje.

Korištenje tehnološkog napretka

Zhang apostrofira i tehnološki napredak te učinkovitu upotreba tehnologije, za koju kaže da je realnost u ovoj regiji u kojoj su mnoge tvrtke uvele automatizaciju.

Navodi da Međunarodna federacija za robotiku u regiji predviđa godišnju stopu rasta isporuka robota za 21 posto do kraja ovog desetljeća, što znači da će uskoro regija imati dvostruko više robota od prosjeka europske ekonomije.

U pozadini sve veće automatizacije, Zhang kaže da su mnogi zaposlenici zabrinuti da će ih roboti istisnuti, no u regiji CESEE povećanje automatizacije poklopilo se s porastom zaposlenosti.

Ističe da CESEE prednjači u automatizaciji među zemljama srednjeg dohotka, no kako bi se osiguralo da ta potencijalno razorna sila i dalje koristi radnicima, tehnologija također mora biti popraćena odgovarajućim politikama. Pritom ističe nužnost politika koje ulažu u ljudski kapital i povećavaju blagostanje.

Stoga apostrofira nužnost sveobuhvatne reforme obrazovnih sustava te značajnih ulaganja u programe cjeloživotnog učenja i prekvalifikacije. Te bi mjere trebalo kombinirati s politikama koje sprječavaju stalni odljev mozgova iz regije, a kako bi se osiguralo da se koristi tehnologije široko dijele, valjalo bi unaprijediti i sigurnosne mreže, preporučuje.

Zhang ističe i nužnost politika koje unaprjeđuju upravljanje, nadogradnju infrastrukture i modernizaciju propisa kojima bi se ponovno privukli oni koji su napustili zemlju, osnažilo poslovno okruženje, promicale inovacije i veće dijeljenje prednosti tehnologije.


Komentari članka

Vezani članci

Pao hrvatski izvoz u SAD, neke se tvrtke već povlače s tog tržišta

25.03.2026.

Neke su tvrtke morale potpuno ugasiti prodaju u Americi, no ima i onih koji su svoju poziciju na američkom tržištu ojačali unatoč carinama

Mladi turisti traže doživljaj, pa destinacije koje promoviraju prirodu i aktivni odmor imaju veću privlačnost

24.03.2026.

Hrvatska, što se dobi gostiju tiče, ima idealnu raspodjelu po dobnim skupinama. Naime, 49 posto gostiju lani je bilo starije od 40 godina, a 51 posto mlađe od “magičnih” 40. Podaci eVisitora Hrvatske turističke zajednice pokazuju kako je u prošloj godini

Hrvatski gaming sektor u 2024. ostvario rekordne rezultate

24.03.2026.

Prihodi dosegnuli 72,4 milijuna eura, ali bez tri najveća studija sektor pokazuje slabiji rast i sve veći manjak investicija

Turizam zasad bez otkazivanja, cijene ne bi trebale rasti

23.03.2026.

Ratna zbivanja na Bliskom istoku uzdrmala su turističko tržište, no u Hrvatskoj zasad nema otkazivanja, a očekuje se rast last minute rezervacija i veći broj gostiju za Uskrs.

Medijalna neto plaća za siječanj 1.304 eura - prosječna 1.511

23.03.2026.

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za siječanj iznosila je 1.511 eura i porasla je na godišnjoj razini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, uz rast i medijalne plaće te razlike među djelatnostima.

Tag cloud

  1. 2837 članka imaju tag turizam
  2. 2690 članka imaju tag hrvatska
  3. 1801 članka imaju tag svijet
  4. 1480 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1997 članka imaju tag financije
  6. 1554 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1647 članka imaju tag izvoz
  8. 1319 članka imaju tag trgovina
  9. 1384 članka imaju tag ict
  10. 1324 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1077 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1180 članka imaju tag EU
  15. 867 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 678 članka imaju tag opg
  17. 792 članka imaju tag maloprodaja
  18. 554 članka imaju tag poticaji
  19. 689 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 402 članka imaju tag potpore
  22. 516 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 535 članka imaju tag porezi
  27. 489 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 496 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 435 članka imaju tag osijek
  31. 447 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 353 članka imaju tag žensko poduzetništvo