Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Srp 2019

Loše izvješće MMF-a za Hrvatsku i regiju, predviđa se snažan pad radne snage

Izvor: www.index.hr · Autor: Hina  

Loše izvješće MMF-a za Hrvatsku i regiju, predviđa se snažan pad radne snage

ZEMLJE srednje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE) u sljedećih 30 godina mogle bi se suočiti sa snažnim smanjenjem radne snage, upozorio je zamjenik glavne direktorice MMF-a Tao Zhang, koji osim mjera za povećanje njenog broja i učinkovitosti, apostrofira i prednosti tehnološkog razvoja.

Zhang koji sudjeluje na međunarodnoj konferenciji "Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi", koju Međunarodni monetarni fond (MMF) zajednički organizira s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), iznio je podatke iz novog MMF-ovog istraživanja koje pokazuje da će se populacija u zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe, isključujući Tursku, uslijed starenja i migracija do 2050. suočiti s 12-postotnim padom broja stanovnika.

Još snažnije smanjenje broja radne snage

Smanjenje broja radne snage u sljedeća tri desetljeća moglo bi biti još snažnije te dosegnuti 25 posto, a Zhang napominje da to znači da će radna populacija morati podržavati više nego dvostruko veći broj starijih osoba nego što to trenutno čini.

"Ti demografski izazovi mogli bi značajno usporiti gospodarski rast. Smanjenje ponude rada i niža produktivnost starijih radnika, zajedno s većim pritiskom na javne financije, mogli bi zemlje stajati oko jedan posto BDP-a godišnje", upozorava Zhang.

Također, mogli bi usporiti konvergenciju. Iz MMF-a tako procjenjuju da bi, bez demografskih pritisaka, BDP po stanovniku u regiji mogao do 2050. dosegnuti 74 posto razine zapadne Europe, u usporedbi s 52 posto 2020. godine, dok bi uz demografske izazove, ta razina iznosila samo 60 posto.

Zhang kaže da se zemlje regije suočavaju s demografskim izazovima u ranijem stupnju razvijenosti u odnosu na bogate zapadne zemlje pa je moguće da ostare prije nego što postanu bogate.

Povećanje broja i učinkovitosti radne snage

Kao jedno od rješenja za ublažavanje tih pritisaka ističe povećanje broja i učinkovitosti radne snage. Napominje da u regiji CESEE na pogoršanje demografskih trendova najviše utječe odlazak mladih i obrazovanih ljudi te da je od 1995. do 2017., isključujući Rusiju i Tursku, regija izgubila oko sedam posto radne snage.

Osim mjera za zaustavljanje migracija, kao i povratka onih koji su otišli, Zhang napominje da su se neke zemlje kako bi ublažile nedostatak radne snage, odlučile na uvoz stranih radnika napomenuvši da je imigracija politički izbor koji stavlja veći teret na neke druge politike.

Načini povećanja ponude radne snage su i ohrabrivanje žena i starijih radnika na ulazak na tržište rada. Zheng napominje da je prosječna participacija žena na tržištu rada 10 postotnih bodova manja od one u zapadnoj Europi. Između ostalih, kao jedna od mjera za razmatranje je i podizanje dobi za umirovljenje.

Korištenje tehnološkog napretka

Zhang apostrofira i tehnološki napredak te učinkovitu upotreba tehnologije, za koju kaže da je realnost u ovoj regiji u kojoj su mnoge tvrtke uvele automatizaciju.

Navodi da Međunarodna federacija za robotiku u regiji predviđa godišnju stopu rasta isporuka robota za 21 posto do kraja ovog desetljeća, što znači da će uskoro regija imati dvostruko više robota od prosjeka europske ekonomije.

U pozadini sve veće automatizacije, Zhang kaže da su mnogi zaposlenici zabrinuti da će ih roboti istisnuti, no u regiji CESEE povećanje automatizacije poklopilo se s porastom zaposlenosti.

Ističe da CESEE prednjači u automatizaciji među zemljama srednjeg dohotka, no kako bi se osiguralo da ta potencijalno razorna sila i dalje koristi radnicima, tehnologija također mora biti popraćena odgovarajućim politikama. Pritom ističe nužnost politika koje ulažu u ljudski kapital i povećavaju blagostanje.

Stoga apostrofira nužnost sveobuhvatne reforme obrazovnih sustava te značajnih ulaganja u programe cjeloživotnog učenja i prekvalifikacije. Te bi mjere trebalo kombinirati s politikama koje sprječavaju stalni odljev mozgova iz regije, a kako bi se osiguralo da se koristi tehnologije široko dijele, valjalo bi unaprijediti i sigurnosne mreže, preporučuje.

Zhang ističe i nužnost politika koje unaprjeđuju upravljanje, nadogradnju infrastrukture i modernizaciju propisa kojima bi se ponovno privukli oni koji su napustili zemlju, osnažilo poslovno okruženje, promicale inovacije i veće dijeljenje prednosti tehnologije.


Komentari članka

Vezani članci

Od Rimca do Thompsona: neobična godina za velike

30.06.2026.

Ove godine na prestižnu ljestvicu ušlo je 96 novih kompanija, najviše od pandemije, uz značajne promjene u strukturi

Hrvatska ima 47 posto više obrta, ali krije li statistika drugu priču?

30.06.2026.

Rast broja obrta ne mora značiti i jačanje poduzetništva, nego premještanje rizika, odgovornosti i znanja s tvrtki na pojedince

Hrvatska ima 142.000 obrta, u šest mjeseci otvoreno još 8.900

30.06.2026.

HOK poručuje da obrtništvo nikad nije bilo snažnije, ali upozorava da su porezno rasterećenje, radna snaga i siva ekonomija i dalje izazovi

Dodijeljene nagrade Zlatni ključ za najbolje hrvatske izvoznike

28.06.2026.

Tvrtke Ericsson Nikola Tesla, Decospan Mato Furnir i Proizvodnja PG dobitnici su ovogodišnjih nagrada Zlatni ključ

Ovisi li hrvatsko gospodarstvo o uvozu radne snage?

25.06.2026.

Uz demografski pad i iseljavanje mladih, Hrvatska se suočava s jednim od najvećih izazova svoje budućnosti. Dok broj stranih radnika u Hrvatskoj iz godine u godinu raste, sve se češće postavlja pitanje je li Hrvatska postaje ovisna o stranoj radnoj snazi?

Tag cloud

  1. 2877 članka imaju tag turizam
  2. 1508 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2721 članka imaju tag hrvatska
  4. 1816 članka imaju tag svijet
  5. 1402 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 542 članka imaju tag krediti
  9. 1661 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1348 članka imaju tag industrija
  12. 1259 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1085 članka imaju tag menadžment
  15. 700 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 367 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 558 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 522 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 455 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 369 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 494 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 532 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk