Poduzetnički portal · Članak
14 Lip 2010
Kvalitetnim projektima do ravnomjernog razvoja
Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković
Vlada je usvojila Strategiju regionalnog razvoja Hrvatske za razdoblje od 2011. do 2013. godine, koja ima za cilj cjeloviti razvoj zemlje kroz povećanu zaposlenost i osiguranu komunalnu infrastrukturu. Potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kaže da je Strategija regionalnog razvoja Hrvatske temeljni strateški dokument budućeg dugoročnog razvoja Hrvatske.
Vladin je cilja, kaže, omogućiti jednake uvjete života građanima u svim krajevima Hrvatske, a Strategija regionalnog razvoja uz pripadajuće, nazovimo »alate«, posebice indeks razvijenosti, stvara preduvjete za ravnomjeran razvoj svih naših krajeva. Statistički, Hrvatska je podijeljena u tri regije: Sjeverozapadna Hrvatska, Jadranska i Panonska Hrvatska. Najrazvijenija je Sjeverozapadna, koja je sad na 50 posto razvijenosti zemalja EU-a, dok je najnerazvijenija Panonska Hrvatska.
SWOT analiza pokazuje da najviše visokoobrazovnih stručnjaka živi i radi u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odnosno Zagrebu, što vrijedi i za ostale resurse. U regiji je prepoznata i kao snaga istaknuta industrija temeljena na poljoprivrednim proizvodima.
S druge strane, minus ove regije je nedovoljna stručnost kod izrade projekata koji apliciraju sredstva iz EU-ovih fondova. Uz to, nedovoljno je upravljanje rizicima, kao i nedovoljno izražena svijest građana pri gospodarenju obnovljivim izvorima energije te kontroli zbrinjavanja otpadom.
Panonska regija je na europskim prometnim koridorima, ali je u minusu u zračnom i riječnom prometu. Osim toga, razina poslovnog obrazovanja je niska, a ulaganja u istraživanja u nove tehnologije su neznatna. Gospodarska struktura u panonskoj regiji je izrazito uska, orijentirana uglavnom na poljoprivredu. Problemi su i neriješeni imovinsko-pravni odnosi, te pomanjkanje regionalnih robnih marki.
»Takvi strateški dokumenti otvaraju mogućnost da se sustavno i planski razvijaju gradovi i općine, razvijaju županije, odnosno cijela Hrvatska, kroz kvalitetne projekte, kroz sustavno potpomaganje područja koja zaostaju u razvoju, te kroz razvoj pograničnih područja. I te ciljeve Strategija regionalnog razvoja jasno izražava, jer ne namećemo mjere, nego sukladno EU-ovim mjerama regionalnog razvoja sugeriramo regionalni razvoj«, kaže Pankretić.
Strategija regionalnog razvoja, koja inače nije previše bogata brojkama, predviđa da se godišnje za potpomognuta područja osigura oko 1,5 milijardu kuna, ne uključujući prijelazno razdoblje za područja koja inače gube status potpomognutih područja. »U svjetlu hrvatske politike prema Europskoj uniji smatram važnim naglasiti da je nacionalna strategija u potpunosti usklađena s kohezijskom politikom Europske unije te predstavlja jedan od najvažnijih dokumenata za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije«, kaže Karlo Gjurašić, državni tajnik i EU-koordinator Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
Definiranje prioriteta postaje zakonska obveza
Županijske razvojne strategije su prvi put zakonska obveza, a definiraju razvojne prioritete unutar županija od zajedničkog interesa za cijelo područje, a sve u skladu s nacionalnom Strategijom o regionalnom razvoju. Indeks razvijenosti uvodi se kao novi alat za mjerenje razvijenosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. On će biti pokazatelj koliko je određeno područje iznad ili ispod prosjeka države. Prema izračunatom indeksu, kao objektivnom pokazatelju, ubuduće će se određivati koja županija, grad ili općina treba pomoć države, u kojem segmentu i u kolikom financijskom iznosu.
Na otocima najteže
U Jadranskoj regiji je zaštićeno najviše prirodnih fenomena u Europi. Nasuprot tome, slabost te regije, koja ima najveći prirodni potencijal, očituje se u nepovezanosti obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva. Prehrambena i energetska održivost Jadranske regije je upitna, što dugoročno prijeti razvoju regije. Od tisuću otoka, naseljeno je njih oko 50. Bez hrane i energije s kopna, a posebno se to odnosi na alternativne izvore energije, naši otoci ne bi izdržali više od nekoliko dana.
Komentari članka
Vezani članci
Hrvatska trpi visoku inflaciju zbog neusklađenih mjera vlasti
07.11.2025.Analitičari poručuju da je ključ u zajedničkom djelovanju Vlade i HNB-a, jer bez toga nema kontrole nad inflacijom
Za male projekte 35.000 eura, evo gdje se prijaviti
04.11.2025.Za zainteresirane prijavitelje, u ponedjeljak, 10. studenoga od 13 do 15 sati u riječkoj Gradskoj vijećnici održat će se radionica o pisanju prijedloga projekata
Od iduće godine minimalac 800 eura neto
26.10.2025.Najavio je to u četvrtak premijer Andrej Plenković i otkrio kako će Vlada takvu odluku donijeti do kraja listopada. I to unatoč protivljenju hrvatskih poslodavaca. Premijer je naglasio i kako Vlada do kraja mandata minimalac planira dići na 1250 eura.
Dva projekta u finalu Izbora za najbolji EU projekt
13.08.2025.Virovitičko-podravska županija ima dva projekta u finalu Izbora za najbolji EU projekt. Naime, stručni je žiri odabrao 46 projekata koji ulaze u finale Izbora za najbolji EU projekt 2025. Među odabranima dva su projekta iz Virovitičko-podravske županije –
Primorac: Naravno da nas inflacija itekako zabrinjava. Razumijemo kako postoje građani koji još uvijek teško žive
17.01.2025.Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac kazao je u srijedu u Saboru da Vladu itekako zabrinjava inflacija naglasivši da istovremeno treba biti svjestan činjenice da su povećani inflatorni pritisci rezultat, između ostalog, i snažnog gospo
Tag cloud
- 2798 članka imaju tag turizam
- 2647 članka imaju tag hrvatska
- 1763 članka imaju tag svijet
- 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1971 članka imaju tag financije
- 1540 članka imaju tag poljoprivreda
- 1635 članka imaju tag izvoz
- 1306 članka imaju tag trgovina
- 1374 članka imaju tag ict
- 1225 članka imaju tag investicije
- 1302 članka imaju tag industrija
- 1069 članka imaju tag zapošljavanje
- 1056 članka imaju tag menadžment
- 1168 članka imaju tag EU
- 859 članka imaju tag poduzetništvo
- 663 članka imaju tag opg
- 786 članka imaju tag maloprodaja
- 538 članka imaju tag poticaji
- 669 članka imaju tag tehnologija
- 703 članka imaju tag marketing
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 393 članka imaju tag potpore
- 505 članka imaju tag hotelijerstvo
- 965 članka imaju tag kriza
- 514 članka imaju tag eu fondovi
- 528 članka imaju tag porezi
- 483 članka imaju tag gospodarstvo
- 494 članka imaju tag prehrambena industrija
- 523 članka imaju tag obrazovanje
- 432 članka imaju tag osijek
- 539 članka imaju tag krediti
- 433 članka imaju tag start up
- 505 članka imaju tag dzs
- 450 članka imaju tag energetika
- 460 članka imaju tag BDP
- 415 članka imaju tag hnb
- 423 članka imaju tag vlada
- 341 članka imaju tag hgk
- 440 članka imaju tag banke
- 338 članka imaju tag agrokor
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
