Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Svi 2016

Kupovna moć prosječne plaće 27% manja nego 1978. godine

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Ljubica Gatarić  

Kupovna moć prosječne plaće 27% manja nego 1978. godine

U Hrvatskoj je 1980. godine rođeno 70 tisuća djece koja su danas kao 36-godišnjaci životare s istom razinom dohotka koju su ostvarivali i njihovi roditelji kad su ih rodili. U nepuna četiri desetljeća stvorene su nove ekonomske sile, treća industrijska/digitalna revolucija naopačke je okrenula stil života, no Hrvatska je za sve to vrijeme ukopana na mjestu! Potvrdilo je to i istraživanje višeg ekonomista Svjetske banke Marcina Piatkowskog koji je, s neskrivenim ponosom, zaključio da je njegova zemlja u posljednjih 25 godina doživjela najveći procvat u svojoj povijesti.

Krpali rupe

Dok je Poljska u četvrt stoljeća više nego udvostručila BDP i postigla to da se 80 posto njezinih stanovnika smatra zadovoljnima, Hrvatska je jedina od tranzicijskih članica stagnirala. Piatkowski je došao do istog rezultata kao i američka istraživačka organizacija Conference Board, specijalizirana za praćenje dugoročnog ekonomskog rasta. Amerikanci tvrde da je 2013. godine hrvatski BDP bio 0,4 posto niži od BDP-a iz 1980. godine! Samo su tri europske države bile lošije: Srbija, Ukrajina i Moldavija. Hrvatski ekonomist Josip Tica otišao je i korak dalje te je pokazao da je kupovna moć prosječne neto plaće u 2015. godini bila 27% niža od prosječne neto plaće iz 1978. godine.

– Naš je problem ponajprije u tome što se razvoj vezao uz tržište nekretnina. Dok su drugi išli naprijed, mi se nismo reformirali, nego smo u hodu “krpali rupe”. Na početku tranzicije preradikalno smo primijenili neka rješenja koja nisu rezervibilna, primjerice kod privatizacije, monetarne pa i fiskalne politike. Nije bilo razvoja koji bi se temeljio na strategiji, svi su se zabavljali tržištem nekretnina i nitko nije primijetio da ekonomija propada – ističe Tica. Mnogi su s rezervom uzeli njegov zaključak da su plaće iz 1978. godine osiguravale bolji standard nego danas, no Tica kaže da stanje u zemlji ne treba suditi po Zagrebu.

– Danas je inozemna roba dostupnija i jeftinija nego što je to bilo 80-ih godina pa postoji dojam da se živi bolje, no kupovna moć današnjih plaća je niža. Prava Hrvatska počinje kad se odmaknete sat vožnje od glavnoga grada – kaže Josip Tica, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Prema podacima Conference Boarda, koje je sistematizirao hrvatski makroekonomist Dubravko Mihaljek, tijekom hrvatske stagnacije Kina je porasla 16 puta, Indija sedam, Turska četiri, SAD dva i pol, a zemlje srednje i istočne Europe 1,2 puta. Sistematizirajući podatke američke organizacije, hrvatski makroekonomist Dubravko Mihaljek istaknuo je da smo, unatoč dvama velikim vanjskim šokovima – ratu s početka 90-ih i svjetskoj financijskoj krizi u posljednjih pet godina – mogli izbjeći pad ovakvih razmjera.

– Boljom strukturnom politikom u 90-im godinama i boljom fiskalnom politikom u drugoj polovici 2000-ih godina ti su se šokovi djelomično mogli ublažiti – navodi Mihaljek. No nisu jer se kvalifikacijska struktura zaposlenih sporo mijenja, zaposlenost stagnira, a klasične investicije u građevinu bile su glavni izvor rasta.

Turizam nije dovoljan

Mihaljek kaže da hrvatsko gospodarstvo u cjelini nije u posljednja dva desetljeća ostvarilo gotovo nikakav tehnološki napredak. Piatkowski pak navodi da je Poljska grabila naprijed na temelju pameti, poduzetništva i napornog rada, a ne prirodnih resursa ili financijskih steroida. Ilustrirao je to uspjehom na poznatim Pisa testovima koji su pokazali da je 15-godišnji poljski učenik funkcionalno pismeniji od prosječnog zapadnoeuropskog ili sjevernoameričkog učenika. Nakon sloma nekretninskog biznisa, Hrvatska pak svoju budućnost gradi na turizmu, koji ne može osigurati ravnomjeran razvoj zemlje niti su radna mjesta koja on donosi dovoljna da osiguraju egzistenciju mladih ljudi koji masovno odlaze preko granice u potrazi za boljim životom. Mihaljek je istaknuo da nam, uz jeftiniju državu i efikasniju upravu, treba moderan sustav obrazovanja koji uči analitički razmišljati i rješavati probleme, a ne “bubati” činjenice koje su u trenu dostupne na internetu.


Komentari članka

Vezani članci

U hrvatske hotele u pet godina treba uložiti 5,2 milijarde eura

13.11.2026.

Većina hotela u Hrvatskoj je dotrajala i treba im nova investicijska injekcija. Hrvatskom turizmu potrebni su i novi hotelski kreveti koji čine svega 9,2 posto od ukupnog smještaja, a generiraju preko 24 posto noćenja turista.

Novi Zakon o ugostiteljstvu: Više nadzora, obveza i reda; iznajmljivači strahuju

13.11.2026.

Obvezna rekategorizacija apartmana svakih deset godina, registracijski brojevi za iznajmljivanje putem internetskih platformi, stroži inspekcijski nadzor i veće kazne za ilegalno poslovanje - neke su od promjena koje predviđa konačni prijedlog novog Zakon

Svaki treći aktivni poslovni subjekt u Hrvatskoj nema zaposlenih

12.11.2026.

Prema DZS-u, čak 66.315 aktivnih pravnih osoba nema zaposlenih, dok više od polovice ima najviše devet radnika

Zaboravite 5 zvjezdica: Gosti u hrvatskim vilama traže samo jednu stvar

10.11.2026.

Najimućniji gosti traže privatnost, mir i uslugu po mjeri. Hrvatska ima atraktivne lokacije, ali vrhunska ponuda još je rijetkost

Stvara li Hrvatska jednoroge zato što je okrutna prema poduzetnicima?

10.11.2026.

Hrvatski tehnološki uspjesi nastaju unatoč brojnim preprekama. No njihova najveća vrijednost možda su ljudi koji stvaraju nove kompanije Kada je Daytona u listopadu uz investiciju od šezdeset milijuna dolara postala treći hrvatski jednorog, nakon Infobipa

Tag cloud

  1. 2935 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1843 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 721 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk