Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Ou 2012

Kovanje budućnosti Europske unije

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Nicholas Kulish; Victor Homola  

Kovanje budućnosti Europske unije

Kao rukovoditeljica najvećeg europskog gospodarstva i jedine države koja ima dovoljno sredstava da spasi zadužene članice eurozone, njemačka kancelarka Angela Merkel shvatila je da su tijekom europske krize njezina moć i utjecaj značajno porasli. Iza kulisa ostvarila je velik napredak u preuzimanju inicijative i uloge vođe Europe.

Barokna palača iz osamnaestog stoljeća, smještena kraj jezera u ovome selu u državi Brandenburg, danas je njezina verzija Camp Davida, ljetovališta američkih predsjednika, i mjesto gdje razmišlja o putu Europske unije. U svakom govoru Angela Merkel kaže da Njemačkoj i Europskoj uniji treba "više, a ne manje Europe". Analitičari kažu da to nije samo puka fraza. "U Mesebergu s drugim vođama istražuje koliko su spremni ići te pomno osmišlja njemački pristup", kaže Ulrike Guérot, viša analitičarka Europskog vijeća za inozemne odnose u Berlinu. "Argument o više Europe tek sazrijeva", kaže Ulrike Guérot. "Povodi se za stavom da u sanaciju Europe Njemačka ulaže milijarde i da od toga želi stvoriti projekt." Dok je Francuska okupirana predizbornom bitkom predsjednika Nicolasa Sarkozyja protiv socijalističkog izazivača Françoisa Hollandea, njemačka je politička klasa uključena u ozbiljnu raspravu o produbljenju gospodarskih i političkih veza bez povrede biračkog tijela, kojemu je dosta krize i planova sanacije, ili vrlo opreznog njemačkog ustavnog suda. te U planove o prebacivanju većeg dijela odgovornosti na Bruxelles uključen je pojačan nadzor Europske unije nad državnim proračunima te usklađivanje porezne politike. Merkelica je također dala podršku ideji o bliskijoj političkoj uniji kako bi dala legitimnost europskim institucijama koje su često na meti kritika zbog navodne nedemokratičnosti, a to bi se moglo smatrati opreznim korakom u smjeru federalizacije. "U njemačkoj političkoj klasi osjeća se da nakon ovoga stvari više neće biti iste", kaže Thomas Risse, profesor međunarodnih odnosa na Otvorenom sveučilištu u Berlinu. "Jasan je stav da će se Europska unija nakon ovoga iz temelja promijeniti te da treba nastaviti s integracijom, osobito gospodarskom." Na vrhuncu dužničke krize nije prošao ni dan da u povorci automobila do ureda kancelarke u središtu Berlina ne bi stigli važni vođe poput Sarkozyja, talijanskog tehnokratskog premijera Marija Montija ili Christine Lagarde, čelnice Međunarodnog monetarnog fonda.

U Mesebergu je Angela Merkel održavala intimnije sastanke s europskim vođama. "Kad se u sastanak doda mentalitet dnevne sobe - Dođi i podruži se sa mnom u mojem domu - stječe se dojam intimnosti", kaže Jackson Janes, izvršni direktor Američkog instituta za suvremena istraživanja Njemačke pri Sveučilištu Johns Hopkins u Washingtonu.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Nagrade najboljim obrtnicima; U pet godina otvoreno oko 48.000 novih obrta

07.07.2026.

Hrvatsko obrtništvo, sa 142 tisuća obrta u kojima je zaposleno gotovo 256 tisuća ljudi, snažnije je i glasnije nego ikad, rečeno je u ponedjeljak na Danu Hrvatske obrtničke komore (HOK), obilježenog svečanom akademijom na kojoj su dodijeljena priznanja na

Buljan: Novi nameti poskupjet će online kupnju, trošak će snositi potrošači

02.07.2026.

Novi fiksni carinski namet na pakete iz zemalja izvan Europske unije, iako je zamišljen kao obveza platformi i prodavatelja, u konačnici će najvjerojatnije platiti potrošači.

Od Rimca do Thompsona: neobična godina za velike

30.06.2026.

Ove godine na prestižnu ljestvicu ušlo je 96 novih kompanija, najviše od pandemije, uz značajne promjene u strukturi

Investicijska aktivnost vidljivo slabi: Poduzeća dižu manje kredita i slabije ulažu

24.06.2026.

Iako su investicije poduzeća u prošloj godini porasle na rekordnih 14,4 milijardi eura, investicijski zamah vidljivo slabi jer je lanjski rast od 5,1 posto upola sporiji u odnosu na prosjek razdoblja 2022. - 2024., a investicijska aktivnost sve je slabija

Tag cloud

  1. 2887 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1515 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk