Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Stu 2017

Koprivnički Vemo trade ove godine očekuje izvoz 97,5% ukupne proizvodnje u EU

Izvor: lider.media · Autor: Ana Gavranić  

Koprivnički Vemo trade ove godine očekuje izvoz 97,5% ukupne proizvodnje u EU

Koprivnička tvrtka Vemo trade koja se već 25 godina bavi proizvodnjom papirnatih vrećica, čak 99 posto svoje proizvodnje izvozi na tržišta Europske unije. Prošle godine proizveli su 80 milijuna papirnatih vrećica i poslovali s prihodom od 45 milijuna kuna. U rujnu ove godine, Vemo trade nagrađen je Zlatnom kunom koju dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora u kategoriji najboljih malih poduzetnika. Tvrtka minuciozno razvija svoj poslovni model i nastoji maksimalno iskoristiti svoje strateške prednosti i znanje, pokušavajući unaprijediti tehnološke procese. Specijalizirala se za točno ciljane segmente tržišta koji su prepoznali njihovu kvalitetu, kako samoga proizvoda, tako i kvalitetu usluge, što je, kako kaže izvršni direktor Davor Jurić, vrlo važno u izvozu.

Kako je počeo biznis tvrtke Vemo trade i kako se razvijao?

Još uvijek jedan od velikih problema je sporost i količina birokracije s kojom se svaki privatni poduzetnik bori svakodnevno. No mora se priznati da se u zadnjih godinu, dvije ipak situacija poboljšava i dosta se radi na olakšavanju poslovnog puta poduzetnicima.
– Tvrtka je počela s radom prije 25 godina i u samom početku radilo se o uvozu papirnatih vreća i prodaji na domaćem tržištu. Nakon vrlo kratkog vremena pokrenuta je prva proizvodnja trgovačkih vrećica klinastog dna, tzv. “škarnicli”. 1995. godine proizvodnja se seli iz unajmljenog prostora u novo sagrađeni poslovni objekt, te se proizvodni program nadopunjuje industrijskim vrećicama zapremnina do 10 kg rasute mase, godinu dana kasnije nabavkom stroja za aplikaciju papirnatih ručki ulazi se u segment nosivih vrećica s ručkom koje su danas jedini tip proizvoda koji radimo. 2008. godine su krenule prve ozbiljnije investicije nabavkom potpune nove linije za automatiziranu proizvodnju papirnatih vrećica s plosnatom papirnatom ručkom i time je započet ciklus investicija koji još uvijek traje i unutar kojeg je do sada uloženo više od 50 milijuna kuna. Najveći pomak je ostvaren 2016. godine kada smo preselili u novosagrađeni objekt u poslovnoj zoni u gradu Koprivnici, gdje smo uz pomoć sredstava dobivenih iz EU fonda u razdoblju od 18 mjeseci povećali proizvodne kapacitete za više od 100% i zaposlili 40 novih radnika.

Koliko ljudi zapošljavate danas?

– Trenutno tvrtka ima 80-ak zaposlenika, s tendencijom rasta ovisno o potrebama daljnjeg širenja proizvodnih i logističkih kapaciteta.

Koje su prednosti i nedostaci kada imate vlastitu tvrtku?

– Najveća prednost je da sami donosite svoje odluke, bile one loše ili dobre, imate tu slobodu razvoja vlastitih ideja. Glavni nedostatak je zasigurno nedostatak slobodnog vremena, jer uspješna firma iziskuje ogromni osobni angažman i jako puno rada.

Što biste istaknuli kao probleme s kojima se susrećete u vašem biznisu?

– Još uvijek jedan od velikih problema je sporost i količina birokracije s kojom se svaki privatni poduzetnik bori svakodnevno. No mora se priznati da se u zadnjih godinu, dvije ipak situacija poboljšava i dosta se radi na olakšavanju poslovnog puta poduzetnicima. Naravno to je vrlo složen i dugotrajan proces i instant boljitak nije ostvariv preko noći. Trenutno je vrlo izražen problem odljev radne snage u razvijeniji dio EU, te nedostatak adekvatnog profila radnika.

Imate li konkurenciju i kako se nosite s njom?

– Kao i svi i mi imamo konkurenciju, svaka konkurencija je zdrava pa čak i ona nelojalna jer uvijek tjera poduzetnika da unapređuje svoje poslovanje i nastoji biti bolji. Naravno teško se je nositi s konkurencijom iz istočnog i jugoistočnog dijela Europe jer je proizvodnja tamo ipak jeftinija nego u Hrvatskoj, isto kao i s dumping cijenama direktne konkurencije u okruženju, ali klijenti su ipak ti koji prepoznaju našu kvalitetu i pružaju nam stalnu podršku u našem daljnjem razvoju. Ipak smo mi već 20 godina u izvozu i znanje koje smo usvojili tijekom tih godina je neprocjenjivi kapital koji nam daje malu prednost ispred konkurencije.

Izvozite čak 99% u Europsku uniju. O kojim zemljama je riječ?

– Očekivani izvoz ove godine će biti cca. 97,5% ukupne proizvodnje, najveće tržište nam je Njemačka, s oko 65%, a ostatak se plasira u Francusku, Austriju, Italiju, Nizozemsku, Irsku, Finsku, Mađarsku…

Kakvi su vaši daljnji planovi?

– Prije svega i dalje opravdavati povjerenje koje nam naši klijenti već godinama ukazuju i dalje intenzivno ulagati u povećanje proizvodnih kapaciteta i pratiti tehnološki razvoj, te pokušati biti još bolji, i naravno pronaći malo slobodnog vremena za obitelj.


Komentari članka

Vezani članci

Ericsson Nikola Tesla: Rast prihoda i dobiti, veći fokus na obranu

29.07.2026.

Dodatne poslovne prilike razvijaju u području sustava za kritične zadaće suradnjom s hrvatskim tehnološkim i znanstvenim institucijama, uz snažnije pozicioniranje u obrani i nacionalnoj sigurnosti.

Pokrenuli su nešto svoje da bi nabolje mijenjali živote drugih

28.07.2026.

Dvije potpuno različite poduzetničke ideje, ali ista želja – učiniti svakodnevicu boljom

Kako je obitelj Turkalj iz ruševine stvorila jednu od najnagrađivanijih hrvatskih sirana

28.07.2026.

Između Rastoka i Plitvičkih jezera obitelj Turkalj već četvrt stoljeća gradi priču o uspjehu. Od četiri krave do šampionskih sireva, njihovi proizvodi danas osvajaju europske medalje, nalaze put do restorana i škola, a najveći izazov više nije pronaći kup

URA Watches: Od modifikacije Casio satova do proizvodnje u Osijeku

28.07.2026.

Fabio Brmež i Lovro Žada u Osijeku modificiraju kultne Casio satove, a uz brend URA Watches proizvode i vlastite zidne satove Wallie

Gotovo svi kod kuće imamo njihov proizvod: Kako je njemački gigant završio na rubu propasti

27.07.2026.

Jedan od najpoznatijih europskih proizvođača baterija, njemačka Varta, zatražio je otvaranje stečajnog postupka u vlastitoj režiji. Dok vjerovnici razmatraju izdvajanje najprofitabilnijeg dijela poslovanja, stručnjaci upozoravaju da bi slom tvrtke mogao i

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk