Konzumovi bonovi su protuzakoniti

Oglas koji smo pronašli na Njuškalu, preko kojeg radnik pokušava prodati neželjeni Konzumov bon koji je dobio kao dio plaće, upozorava koliko se raširila praksa hrvatskih poslodavaca koja nas razlikuje od uređenih država. Je li urušeno hrvatsko gospodarstvo dobilo novu, čvršću valutu? Tko kontrolira emisiju Konzumove valute, je li ona zakonita i smije li se uopće isplaćivati plaća u bonovima?

'Nudim 5 puta 100 kn bon Konzum za 450 kuna keša. To jest, nudim popust od 50 kuna. Da objasnim: radim u firmi gdje se jedan dio plaće isplaćuje u bonovima, a budući da ja ne kupujem u Konzumu, cilj mi je riješiti se bonova. Bonovi su s pečatom i potpisom i nisu nikakvi lažnjaci', hvali autentičnost svoje neželjene valute na internetskom oglasniku nepoznati zaposlenik koji je umjesto gotovine dobio – potrošački bon od 500 kuna. I radnici propalog Diokija, koji su bez plaće šest mjeseci, prošli su tjedan obradovani trgovačkim bonovima. Umjesto da Agrokor plati Diokiju plastiku, 180.000 kuna podijeljeno je radnicima u Konzumovim bonovima, a oni će ih vrlo brzo vratiti u Todorićev sustav. I Crkva je pred Božić pomogla radnicima propale sisačke Željezare, no ne zakonom propisanom valutom kunom, nego je za 920 radnika uplatila 250.000 kuna Konzumu! (Kako bi bonovi mogli glasiti na okruglih 300 kuna po radniku, i Agrokor je tada donirao 26.000 kuna.) Za komentar poduzetničke prakse plaćanja Konzumovim bonovima zamolili smo Hrvatsku narodnu banku (HNB), gdje upozoravaju da je u Hrvatskoj jedino kuna dopušteno sredstvo plaćanja. Prema HNB-u u prekršaju su i Konzum koji pokriva svoj dug izdajući bon, ali i tvrtka koja ga dalje koristi kao sredstvo plaćanja. 'U vezi regulative o izdavanju i upotrebi bonova kao sredstva plaćanja skrećemo Vam pozornost na Zakon o čeku (NN74/94) koji u članku 28 propisuje: 'Zabranjeno je pravnim i fizičkim osobama izdavanje i uporaba pisanih isprava (bonova i sl.) koje služe kao sredstvo plaćanja proizvoda i usluga te za isplatu plaća i naknadu troškova i ostalih materijalnih prava, čije izdavanje i uporaba nije utvrđena zakonom i drugim propisima na temelju zakona.' Istim zakonom propisane su i novčane kazne za pravne i fizičke osobe za kršenje ove odredbe', odgovorili su na tportalov upit iz HNB-a. No napominju da sankcioniranje kršenja Zakona o čeku nije u njihovoj nego u nadležnosti Ministarstva financija, iz kojeg odgovor o tome nismo uspjeli dobiti od četvrtka 23. veljače do zaključenja ovog teksta. 'Gospodarstvo na taj način kreira novac, to su praktično dodatni kanali emisije novca! Bon izdan od poslodavca upućuje djelatnika na točno određenu trgovinu čime ga se onemogućuje da svoj dohodak troši po svom izboru.

Bon zapravo postaje ček kojeg izdaje poslodavac', kazao je ekonomist Guste Santini u razgovoru za tportal, upozoravajući da se ovom praksom isključuje tržište kao mjesto ravnopravnog sučeljavanja ponude i potražnje, prodavatelja i kupca. Zaposlenik može birati bon ili se suočiti s mogućom neisplatom plaće. 'Vlada bi morala reagirati, ozbiljan problem nastaje kada količina bonova prestane biti marginalna i kada pokrene inflacijsku spiralu! Euro je istisnuo kunu i pretvorio hrvatsku valutu u monetarnog manekena, sad je i bonovi dodatno istiskuju', objašnjava Santini. Uzrok ove prakse je u ograničenoj likvidnosti poduzetnika, koji moraju izvršiti svoje obveze pa se dogovaraju s Konzumom. Na taj način Konzum ima osiguranu realizaciju plaćanja, a tvrtka dužnik je izvršila obveze. No Konzum ovom transakcijom profitira višestruko: robu svog partnera (npr. plastiku) dobiva jeftinije za iznos marže u svojim trgovinama, a i konačnu isplatu prolongira u skladu s rokovima dobavljača čija će roba biti prodana za bonove. A što je s radnikom u toj zaokruženoj kompenzacijskoj priči? 'Plaća se prema zakonu ne smije isplaćivati u bonovima, oni su prihvatljivi samo kao dar u naravi, primjerice za Božić. Radnik sam treba raspolagati svojom plaćom, a ne da se utječe na njegovu slobodnu volju i da ga se usmjerava da kupuje u trgovačkoj kući s kojom njegova tvrtka radi prijeboj', komentirao je sindikalist Krešimir Sever za tportal. Upozorava da tvrtka na taj način, osim što nezakonito isplaćuje plaću, vjerojatno izbjegava i plaćanje poreza i doprinosa na taj dio plaće. 'Ranije su bonove isplaćivali samo tvrtke s ozbiljnim poteškoćama, sada je to sve raširenije. Radnici u očaju na svašta pristaju, no to je društveno i zakonski neprihvatljivo', upozorava Sever. Radnici se pokušavaju riješiti bonova preprodajom, no još je mučnija situacija, kazao je Sever, ako je na bonu upisano ime, pa moraju moljakati blagajnike da im ih zamijene za gotovinu. Ili se, kao osoba iz našeg oglasa, unaprijed pokušaju dogovoriti: 'Mogućnost razmjene u Konzumu za vrijeme vaše kupnje, samo u SuperKonzumu Črnomerec.'

Osim mučne situacije zaposlenika koji na taj način prima bonove, u ovom kompenzacijskom krugu inferiorna je i tvrtka-dobavljač koja, nemajući izbora, bonovima pokriva potraživanja. Naime, iako se izdavanjem bodova barem donekle ublažava nelikvidnost, činjenica je da su izdavatelji u pravilu najmoćniji igrači na tržištu koji koristeći poziciju sile ostvaruju višestruku dobit: podmiruju svoje obveze s dodatnom odgodom i uz dodatni popust, a istovremeno dobivaju i nove kupce.