Kontroleri - dobri dusi menadžera

Menadžeri upravljaju poduzećem. Njihov je zadatak brinuti se o resursima koje im je povjerio vlasnik poduzeća. Brinu li se menadžeri o njima s dužnom pažnjom ili im novac teče kroz prste? Kada se dobro posluje, o tome se vrlo malo vodi računa, međutim, kada poslovanje krene nizbrdo, kreću manje uspješne požarne mjere. Treba puno vremena da se negativni trendovi zaustave.

Da bi menadžment kvalitetno upravljao povjerenom mu imovinom te donosio pravilne poslovne odluke treba raspolagati kvalitetnim i pravodobnim informacijama. U tome mu pomaže kontroling, odnosno vladari iz sjene - kontroleri. Savjetnici, konzultanti, dobri dusi koji u dobru povećavaju vrijednost poduzeća, a u zlu pomažu amortizirati padove.
Kontroling je znanje i umijeće, filozofija upravljanja na bazi ekonomske logike racionalnosti, skup multidisciplinarnih znanja koja su potrebna kako bi se na bazi bezbrojnih podataka iz poduzeća i izvan njega prikupio optimalan broj informacija koje su menadžerima neophodne za kvalitetno odlučivanje.

U dobru i zlu
U dobrim vremenima mnogi misle da im kontroling ne treba, dok u nastupu krize svi vape za informacijama koje će im pomoći da uspješno odolijevaju naletima sve lošijih tržišnih prilika. Mnogi poduzetnici i danas upravljaju bez adekvatno razvijenog, ažurnog i kvalitetnog sustava informiranja. Odluke donose intuitivno, što ima određenu vrijednost, no apsolutno je nedovoljno u današnjim tržišnim uvjetima, napose u kriznim vremenima. Takvo upravljanje obično nazivamo "upravljanjem od danas do sutra".

Sustavno mjerenje, ispitivanje opravdanosti ulaganja i proučavanje poslovanja na svim razinama zadatak je svakog mudrog gospodarstvenika uvijek i u svakom trenutku.

Kontroling u tome ima lidersku ulogu - pomaže da se pažnja usmjeri na bitno, prati, mjeri i analizira ulaganja i koristi. On omogućava sagledavanje velike slike, ali i svakog pojedinog dijela kompanije. Daje jasan pregled segmenata koji ne posluju racionalno te time umanjuju snagu poduzeća. U kriznim vremenima takvih se segmenata kompanije žele što prije riješiti - zatvaraju se trgovine, gase se dijelovi proizvodnih linija, ukidaju se prodajni odjeli. Godinama nakupljani problemi u vrijeme krize izlaze na vidjelo svom žestinom i nemilosrdno bacaju dodatne utege na polupotopljena poduzeća.

Krizni kontroling
Ideja kriznog kontrolinga je da se jasno i nedvosmisleno detektiraju svi poslovi i procesi koji ne pridonose stvaranju novostvorene vrijednosti. Što se ranije otkriju nepovoljna kretanja unutar poduzeća, to ih je lakše ispraviti i optimizirati. Ako dopustimo da se nepravilnosti razviju i da se loše upravljanje proširi na više segmenata poslovanja, vrlo brzo imamo "bolesnika" kojem treba snažna terapija kako bi ozdravio. Na žalost, terapija je vrlo često injekcija svježeg kapitala do kojeg poduzeća sve teže, a i skuplje dolaze.

I kriza - šansa
Poduzeća koja nemaju kontroling te koja nisu ulagala u svoj razvoj i obrazovanje vrlo će teško preživjeti nadolazeću krizu. Kada poslovanje krene nizbrdo, teško je zaustaviti negativan trend te preko noći promijeniti sve ono što se godinama zanemarivalo, a u kvalitetnim kompanijama stvaralo godinama. O razvoju valja razmišljati u dobru, u ljude valja ulagati permanentno, poduzećima treba upravljati u cilju podizanja njegove cjelokupne vrijednosti, a ne isključivo s ciljem ostvarivanja profita, etičnost treba postati dio korporativne kulture. Kada to shvatimo, i kriza će postati šansa. Poduzeća koja imaju kontroling, sve to rade kontinuirano, a u doba krize samo pojačanim intenzitetom. Ona će daleko spremnije i sigurnije ploviti burnim morima kriznog vremena. A nakon što se bura stiša, sasvim je izvjesno da će prijedlog osnivanja funkcije kontrolinga na svoj dnevni red staviti mnoge hrvatske kompanije.