Kontra struje: kongresni turizam izvan dosega recesije

Iako se tek na prste jedne ruke mogu nabrojiti hoteli koji su u Hrvatskoj službeno registrirani kao kongresni, toj vrsti posjetitelja sve se više pridaje pozornost podjednako na obali kao i u kontinentalnom dijelu zemlje, što i ne čudi kad se zna da gost koji je u posjetu nekom gradu radi sudjelovanja na kongresu, stručnom skupu, seminaru ili sličnom poslovnom programu troši i do tri puta više od “običnoga”.

Stoga je u posljednjih nekoliko godina kod nas u gradnju kongresnih dvorana i pratećih sadržaja u obnovljenim hotelima investirano, prema nekim procjenama, više od pola milijarde eura.

Time su, istina, proširene mogućnosti hotela da budu domaćini manjim skupovima, ali uza sve to Hrvatska još uvijek nema velike kongresne centre koji mogu primiti po nekoliko tisuća sudionika stručnih skupova kakvi se svakodnevno održavaju ponajviše u Europi, pa unatoč vidljivom zanimanju organizatora da svoje susrete premjeste i u Hrvatsku, to zbog relativno malih kongresnih dvorana još uvijek nije moguće.

- Kongresni turizam donosi prednosti, popunjenje kapaciteta u predsezoni i posezoni, a potrošnja kongresnih gostiju puno je veća nego običnih turista. Boravak u hotelu i put im je plaćen, pa mogu potrošiti više na neke druge stvari. Hrvatska se određuje kao kongresna destinacija, ali da bi kongresni turizam zaživio, odnosno da bi Hrvatska bila domaćin pravih velikih kongresa, još uvijek nedostaju višenamjenski kongresni centri -- kaže Nikola Račić, direktor Hrvatskog kongresnog i incentive ureda.
Ugovoreni i placeni

Značajnim ulaganjima proteklih godina Hrvatska sada ima oko 80 hotela s većim ili manjim kongresnim dvoranama, a u prošloj godini u našoj zemlji održalo se nekoliko tisuća kongresa, u čemu se iz godine u godinu bilježi rast.

Unatoč svjetskoj ekonomskoj krizi, u tom segmentu turizma ni sada se ne osjećaju problemi, jer se radi o poslovnim skupovima ugovorenim i plaćenim po nekoliko godina unaprijed, koji se ne odgađaju i ne otkazuju u pravilu, a to ovih dana potvrđuju i u najvećim grupacijama takvih hotela na Jadranu.

Najznačajnije kongresne destinacije kod nas i dalje su Opatija i Dubrovnik s najvećim hotelskim kapacitetima uz kongresne dvorane, ali i sve ostale obalne županije već imaju mogućnosti organizirati i primiti sudionike međunarodnih kongresa.

Za takve goste svi se na tržištu bore uslugom i kvalitetom, koja je uvijek na razini najmanje četiri zvjezdice i pratećih programa koji su atraktivni, sadržajni, pa i skupi. S 80-ak potpuno opremljenih kongresnih dvorana u Hrvatskoj, najveći kongresni centri su u Zagrebu, Opatiji, Dubrovniku, Puli, Rovinju, Cavtatu, Poreču, na Brijunima, u Crikvenici i na Plitvičkim jezerima.

Sam Kvarner raspolaže s 42 hotela i više od 120 dvorana za skupove i sastanke, kapaciteta 14.000 sjedala, a “Grand Hotel Adriatic” ima najdužu tradiciju u kongresnom turizmu na Jadranu, s oko 200 održanih kongresa. On je ujedno i jedan od tri službeno registrirana kongresna hotela u Hrvatskoj.