Poduzetnički portal · Članak
20 Srp 2018
Komisija razrezala rekordnu i jednu od kontroverznijih kazni Googleu
Izvor: lider.media · Autor: Vanja Figenwald
Nastavljajući u prijateljskom tonu koji karakterizira odnose Europske unije i SAD-a, barem tako tvrde Europljani, Komisija je danas kaznila Google rekordnim iznosom od 4,3 milijarde eura zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja i to nakon što je već prošle godine istoj kompaniji odredila kaznu od 2,4 milijarde eura. Kontroverznost ove odluke ne leži samo u najvećem iznosu ikad razrezanom u Europskoj uniji, već i u logici kojom se Komisija koristila, po mnogima upitnoj. Načelno, američki softverski gigant kažnjen je zbog zloupotrebljavanja svoje dominantne pozicije na Android operativnim sustavima za mobilne uređaje, ali je riječ o udarcu na samu okosnicu poslovnog modela jedne od najvrjednijih kompanija moderne ere, koja je ujedno i razvila spomenuti Android sustav trenutačno instaliran na nekih 80 posto pametnih telefona.
Prema Komisiji, Google je koristio protuzakonite metode povezivanja usluga kako bi proizvođače mobitela natjerao da predinstaliraju Googleove usluge i aplikacije (postave ih tvornički), poput internet preglednika Chrome, kao preduvjet za upotrebu Google Play trgovine aplikacijama. Jednako tako, Bruxelles tvrdi da je kompanija plaćala mobilnim operatorima i proizvođačima uređaja kako bi na ‘čiste’ telefone instalirali Google tražilicu, ali ne i konkurentske usluge. Treći krimen stavljen na teret kompaniji su ugovorne restrikcije kojima je proizvođačima zabranjeno prodavanje uređaja s konkurentskim operativnim sustavima razvijenima na otvorenom Android kodu.
U Komisiji su stoga zaključili da su ove neprihvatljive prakse učvrstile Googleovu dominaciju u pretraživanju interneta, ograničile sposobnost konkurentskih pretraživača da se natječu s Chromeom i opstruirale pojavljivanje drugih operativnih sustava.
– Google je koristio Android za cementiranje dominantnosti svoje tražilice. Te su prakse onemogućile konkurentima da inoviraju i natječu se kvalitetom. Onemogućile su europskim potrošačima koristi efikasne konkurencije u važnoj mobilnoj sferi, tvrdila je Vestager.
Problem s rezonom je očit jer se dobar dio temelji na nagađanju i procjeni u stilu ‘da Google nije ovo, onda bi ono’, premda je s pozicije tržišta takvo zaključivanje u najmanju ruku dubiozno. Konkurentski operativni sustavi su postojali i propali, iako su iza njih stajali i jaki proizvođači uređaja (jedan Microsoft je izgubio tržišnu utakmicu, nakon što je probao sve, pa i izradu vlastitih mobitela). Činjenica je da drugi operativni sustavi jednostavno nisu mogli konkurirati te da ih je samo tržište filtriralo. Sasvim je logično i da se neke osnovne Googleove usluge nalaze na operativnom sustavu koji je suštinski Googleov, a ni u jednom trenutku nije postojala zabrana ili bilo kakvo ograničenje korištenja drugih usluga i aplikacija. Korisnici su uvijek mogli bez problema birati žele li koristiti Googleove usluge ili konkurentske. Samsungovi telefoni, primjerice, dolaze sa Googleovim uslugama i nizom Samsungovih koje izravno konkuriraju Googleovim, a korisnici mogu odabrati i neke treće ako tako žele.
Interesantno je i da Komisija nije u ovom slučaju smatrala Apple konkurentom Googleu kada su u pitanju operativni sustavi, ocijenivši da visoka cijena i troškovi prebacivanja korisnika između dvaju sustava tu usporedbu čine nepotrebnom, a to bitno utječe na zaključke jer se postavlja pitanje zašto bi Appleu bilo dopušteno stavljati tvornički svoje usluge na svoj operativni sustav, ali ne i Googleu na njegov. No, Komisija je odlučila ne staviti dva proizvođača u odnos, pa nije niti razmotrila ovu usporedbu. Prisutnost svojih aplikacija na sustavu iz kompanije pravdaju minimumom potrebnim za adekvatno funkcioniranje sustava na nizu vrlo različitih uređaja, što nimalo ne ograničuje korištenje drugih aplikacija.
– Komisijin slučaj temelji se na ideji da se Android ne natječe s Appleovim iOS.om. Mi to tako ne vidimo, komentirao je šef Googleovog odvjetničkog tima Kent Walker. – Mislimo da ni Apple to tako ne vidi. Ili proizvođači uređaja. Ili programeri. Ili korisnici.
Iz kompanije su najavili žalbu na odluku.
Komentari članka
Vezani članci
Cijene goriva divljaju diljem Europe, Hrvatska se još i dobro drži. Evo zašto
29.07.2026.Europa se ponovno suočava s rastom cijena goriva zbog situacije u Hormuškom tjesnacu, dok podaci pokazuju da su razlike među državama članicama Europske unije znatne. Srećom, Hrvatska je u donjem dijelu liste...
Buljan: Novi nameti poskupjet će online kupnju, trošak će snositi potrošači
02.07.2026.Novi fiksni carinski namet na pakete iz zemalja izvan Europske unije, iako je zamišljen kao obveza platformi i prodavatelja, u konačnici će najvjerojatnije platiti potrošači.
Google gasi internet kakav smo poznavali
26.05.2026.Najveća preinaka Googlea u 25 godina briše organski promet i prijeti svakom poslu koji je živio od Googleovih klikova
Hrvatska 2035.: IT će eksplodirati, u industriji kritičan nedostatak ljudi
07.05.2026.Dokument Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja predviđa da će za 10 godina najveći izazov biti zapošljavanje u industriji
Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine
04.05.2026.Nakon 1. svibnja 2004. i najvećeg proširenja EU većina država tranzicijske Europe ubrzano je rasla. Hrvatska to do danas nije nadoknadila Subota, 1. svibnja 2004. bio je prijelomni dan za Europu. Ulaskom deset država u Europsku uniju stvorena je nova kon
Tag cloud
- 2891 članka imaju tag turizam
- 2729 članka imaju tag hrvatska
- 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1820 članka imaju tag svijet
- 1405 članka imaju tag ict
- 1584 članka imaju tag poljoprivreda
- 2010 članka imaju tag financije
- 544 članka imaju tag krediti
- 1665 članka imaju tag izvoz
- 1323 članka imaju tag trgovina
- 1363 članka imaju tag industrija
- 1265 članka imaju tag investicije
- 1086 članka imaju tag zapošljavanje
- 1090 članka imaju tag menadžment
- 703 članka imaju tag tehnologija
- 1186 članka imaju tag EU
- 876 članka imaju tag poduzetništvo
- 697 članka imaju tag opg
- 463 članka imaju tag BDP
- 544 članka imaju tag porezi
- 371 članka imaju tag kompanije
- 795 članka imaju tag maloprodaja
- 560 članka imaju tag poticaji
- 711 članka imaju tag marketing
- 409 članka imaju tag potpore
- 524 članka imaju tag hotelijerstvo
- 430 članka imaju tag vlada
- 460 članka imaju tag start up
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 516 članka imaju tag eu fondovi
- 966 članka imaju tag kriza
- 496 članka imaju tag gospodarstvo
- 533 članka imaju tag obrazovanje
- 438 članka imaju tag osijek
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 515 članka imaju tag dzs
- 454 članka imaju tag energetika
- 419 članka imaju tag hnb
- 347 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
