Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Srp 2018

Komisija razrezala rekordnu i jednu od kontroverznijih kazni Googleu

Izvor: lider.media · Autor: Vanja Figenwald  

Komisija razrezala rekordnu i jednu od kontroverznijih kazni Googleu

Nastavljajući u prijateljskom tonu koji karakterizira odnose Europske unije i SAD-a, barem tako tvrde Europljani, Komisija je danas kaznila Google rekordnim iznosom od 4,3 milijarde eura zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja i to nakon što je već prošle godine istoj kompaniji odredila kaznu od 2,4 milijarde eura. Kontroverznost ove odluke ne leži samo u najvećem iznosu ikad razrezanom u Europskoj uniji, već i u logici kojom se Komisija koristila, po mnogima upitnoj. Načelno, američki softverski gigant kažnjen je zbog zloupotrebljavanja svoje dominantne pozicije na Android operativnim sustavima za mobilne uređaje, ali je riječ o udarcu na samu okosnicu poslovnog modela jedne od najvrjednijih kompanija moderne ere, koja je ujedno i razvila spomenuti Android sustav trenutačno instaliran na nekih 80 posto pametnih telefona.

Prema Komisiji, Google je koristio protuzakonite metode povezivanja usluga kako bi proizvođače mobitela natjerao da predinstaliraju Googleove usluge i aplikacije (postave ih tvornički), poput internet preglednika Chrome, kao preduvjet za upotrebu Google Play trgovine aplikacijama. Jednako tako, Bruxelles tvrdi da je kompanija plaćala mobilnim operatorima i proizvođačima uređaja kako bi na ‘čiste’ telefone instalirali Google tražilicu, ali ne i konkurentske usluge. Treći krimen stavljen na teret kompaniji su ugovorne restrikcije kojima je proizvođačima zabranjeno prodavanje uređaja s konkurentskim operativnim sustavima razvijenima na otvorenom Android kodu.

U Komisiji su stoga zaključili da su ove neprihvatljive prakse učvrstile Googleovu dominaciju u pretraživanju interneta, ograničile sposobnost konkurentskih pretraživača da se natječu s Chromeom i opstruirale pojavljivanje drugih operativnih sustava.

– Google je koristio Android za cementiranje dominantnosti svoje tražilice. Te su prakse onemogućile konkurentima da inoviraju i natječu se kvalitetom. Onemogućile su europskim potrošačima koristi efikasne konkurencije u važnoj mobilnoj sferi, tvrdila je Vestager.

Problem s rezonom je očit jer se dobar dio temelji na nagađanju i procjeni u stilu ‘da Google nije ovo, onda bi ono’, premda je s pozicije tržišta takvo zaključivanje u najmanju ruku dubiozno. Konkurentski operativni sustavi su postojali i propali, iako su iza njih stajali i jaki proizvođači uređaja (jedan Microsoft je izgubio tržišnu utakmicu, nakon što je probao sve, pa i izradu vlastitih mobitela). Činjenica je da drugi operativni sustavi jednostavno nisu mogli konkurirati te da ih je samo tržište filtriralo. Sasvim je logično i da se neke osnovne Googleove usluge nalaze na operativnom sustavu koji je suštinski Googleov, a ni u jednom trenutku nije postojala zabrana ili bilo kakvo ograničenje korištenja drugih usluga i aplikacija. Korisnici su uvijek mogli bez problema birati žele li koristiti Googleove usluge ili konkurentske. Samsungovi telefoni, primjerice, dolaze sa Googleovim uslugama i nizom Samsungovih koje izravno konkuriraju Googleovim, a korisnici mogu odabrati i neke treće ako tako žele.

Interesantno je i da Komisija nije u ovom slučaju smatrala Apple konkurentom Googleu kada su u pitanju operativni sustavi, ocijenivši da visoka cijena i troškovi prebacivanja korisnika između dvaju sustava tu usporedbu čine nepotrebnom, a to bitno utječe na zaključke jer se postavlja pitanje zašto bi Appleu bilo dopušteno stavljati tvornički svoje usluge na svoj operativni sustav, ali ne i Googleu na njegov. No, Komisija je odlučila ne staviti dva proizvođača u odnos, pa nije niti razmotrila ovu usporedbu. Prisutnost svojih aplikacija na sustavu iz kompanije pravdaju minimumom potrebnim za adekvatno funkcioniranje sustava na nizu vrlo različitih uređaja, što nimalo ne ograničuje korištenje drugih aplikacija.

– Komisijin slučaj temelji se na ideji da se Android ne natječe s Appleovim iOS.om. Mi to tako ne vidimo, komentirao je šef Googleovog odvjetničkog tima Kent Walker. – Mislimo da ni Apple to tako ne vidi. Ili proizvođači uređaja. Ili programeri. Ili korisnici.

Iz kompanije su najavili žalbu na odluku.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska industrija dobiva milijune za ublažavanje udara visokih cijena struje

27.10.2026.

Europska komisija odobrila je Vladi RH program potpora vrijedan 60 milijuna eura za djelomičnu kompenzaciju energetski intenzivnih tvrtki radi više cijene električne energije, povezanog s utjecajem cijene ugljika u okviru Sustava EU za trgovanje emisijama

Sporazum EU-a i Kine: Ograničenje uvoza hibrida u zamjenu za stabilnost tržišta i rijetke minerale

14.10.2026.

Nakon naglog skoka uvoza kineskih plug-in hibrida, Bruxelles i Peking dogovorili su godišnju kvotu od 350.000 vozila te uvođenje minimalnih prodajnih cijena kako bi izbjegli novi trgovinski rat

Najamnine u Hrvatskoj porasle 40% u godinu dana. U EU je gore samo u Rumunjskoj

13.10.2026.

CIJENE najma stanova osjetno su porasle diljem Europe, a u posljednjem razdoblju najviše su pogođene Rumunjska i Hrvatska. U analizi koju je objavio Euronews istraženi su godišnji rast najamnina i specifični razlozi za takva kretanja u te dvije zemlje. Na

Umjesto d.o.o.-a poduzetnici će moći birati EU Inc., osnivanje tvrtke za 100 eura u 48 sati

29.09.2026.

Tvrtka osnovana potpuno online u roku od 48 sati, uz trošak do 100 eura, koja bi po istom korporativnom okviru mogla poslovati u svih 27 članica Europske unije. To je osnovna ideja takozvanog 28. režima, jednog od projekata kojima Bruxelles pokušava smanj

Google u Finskoj ulaže 13 milijardi eura u razvoj podatkovnih centara i zelene energije

14.09.2026.

Investicija najavljena u Finskoj najveće je pojedinačno ulaganje Googlea u Europi dosad, a osnovni su ciljevi širenje digitalne infrastrukture na ekološki način i poticanje gospodarskog rasta

Tag cloud

  1. 2928 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 467 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk