KOLAPS? TURISTI I DALJE STIŽU, ALI APARTMANI SU PRAZNI

‘Tri zemlje koje nam konkuriraju cijenom vratile su se na tržište, a mi smo nastavili s iznimno ekspanzivnom politikom izgradnje privatnog smještaja i niske regulacije prostornih politika. Kada sve to iskombinirate s lipnjem koji je bio kišovit i manjkom radne snage – to je to’, kaže stručnjakinja za turizam dr. Saša Poljanec-Borić

Informacije koje zadnjih dana i tjedana stižu s Jadrana pršte panikom. Nakon kišne predsezone i puno otkazanih bukinga, mnogi su sumnjičavi o tome kakva će biti ovogodišnja turistička sezona. Posebno su u panici privatni iznajmljivači koji se žale da su “prazni” i tvrde da ovako loš početak sezone ne pamte još od prošloga rata. Problem nije, kažu upućeni, u broju turista – njih je otprilike kao i lani u ovo vrijeme – nego u mahnitom rastu kapaciteta privatnog smještaja. Lanjski rezultati, ističu, bit će dosegnuti, ali neće biti dovoljni.

U prvoj polovici ove godine, naime, turistički kapaciteti veći su za stotinjak tisuća novih kreveta: 6400 u hotelima, 8000 u kampovima te čak 87.000 u privatnom smještaju (od čega je 45.000 novih kreveta u tzv. nekomercijalnom smještaju). O tom porastu govorio je i sam ministar Gari Capelli gostujući u ponedjeljak navečer u HRT-ovoj emisiji Otvoreno. Doduše, ministar Capelli pohvalio se i dobrim rezultatima u prvom polugodištu.

‘Konkurentske zemlje bile su tri godine izvan pogona’

“Ne možemo više uspoređivati turizam kao što je nekad bio. U zadnje dvije-tri godine u obiteljskom smještaju je registrirano novih 127 tisuća ležajeva. Hotelski ima oko pet tisuća novoregistriranih. Mi u prvih šest mjeseci imamo dobre rezultate, upravo onakve kao što smo predviđali. 25 milijuna eura je veći prihod u prva tri mjeseca. Financijski pokazatelji su jako dobro, pokazuju dobar prolaz”, kazao je ministar turizma te iznio procjenu blagog porasta ovogodišnje turističke sezone “od dva, tri posto”.

Usprkos pozitivnim statističkim pokazateljima i ministrovim optimističnim procjenama, mnoštvo informacija koje pristižu s Jadrana govore da, dugoročnije gledajući, baš i nema puno razloga za pretjerani optimizam kada je u pitanju domaći turizam. Stručnjakinja za turizam, dr. Saša Poljanec-Borić, znanstvena suradnica na Institutu dr. Ivo Pilar u Zagrebu, upozorava da treba sagledati širi, politekonomski kontekst turističkog tržišta koji Hrvatskoj baš i ne ide u prilogu.

“Prijašnje sezone (od 2015. do 2018., nap.a.) bile su rekordne jer su Turska, Egipat i Maroko bile ‘izvan pogona’ zbog rata u Siriji i terorističkih prijetnji. Te tri velike destinacije, kojima možemo pridružiti i Grčku, a koje nam cjenovno konkuriraju bile su, dakle, izvan pogona i u tim uvjetima nama se prelio jedan višak potražnje. K tomu je sve bilo praćeno visokim temperaturama koje su trajale četiri-pet mjeseci. Sada su sve te zemlje vratile se na tržište i konkuriraju cijenom, naročito Turska. A mi smo u međuvremenu imali iznimno ekspanzivnu politiku izgradnje privatnog smještaja i nisku regulaciju prostornih politika. Znači, razljevanje naselja se ne zaustavlja, taj špekulantski dio i dalje je strašno prisutan, tako da sada imamo ovaj rezultat. Kada sve to iskombinirate s lipnjem koji je bio kišovit, a usto još nedostaje radne snage – to je to”, kazala nam je dr. Poljanec-Borić.

Sve to, ističe ona, strukturni su razlozi s kojima se treba nositi jer smo se odlučili za deregulirani model razvoja kada, kako kaže, nakon par sezona blagostanja nikoga nije bilo briga što će se dogoditi kasnije.

‘Jedna kiša utječe na sezonu, a sezona na čitavu ekonomiju’

Dok je u Turskoj, koja je Hrvatskoj najveći turistički konkurent na Mediteranu, privatni smještaj gotovo nepoznata turistička kategorija, ovdje je skoro dominantna. Tomu svjedoči podatak koji je iznio i sam ministar turizma, o povećanju kapaciteta privatnog smještaja za više od 120 tisuća ležajeva. Dr. Poljanec-Borić pitali smo je li bavljenje turizmom u kontekstu privatnog smještaja (p)ostala socijalna kategorija.

“Apsolutno je tako, to je jedna mjera socijalne politike i nastavak onoga što smo imali u socijalizmu. Onda je bavljenje privatnim smještajem bilo prihvaćeno kao oblik dualne ekonomije kojom su se kompenzirali deficiti privatnog vlasništva, a koji su već 1980-ih bili vidljivi. Taj oblik dualne ekonomije metastazirao je u tržišnim uvjetima. On i dalje ima socijalnu funkciju kao drugi prihod pa se tako i tretira. Ali to nije normalno! Poljoprivrednik koji proizvede žito mora platiti porez, a ovaj koji iznajmljuje apartmane ne mora. Oni su izvan poreznog sustava. Stoga mislim da to jest oblik socijalne politike. Imamo taj hibridni oblik ekonomije, a njegujemo ga jer se za to dobiva podrška glasača”, ističe dr. Poljanec-Borić.

U skladu s tim, mnogi iznajmljivači ne ulažu puno pa se kvaliteta narušava, a tržište zagušuje. Na vratima se, slikovito rečeno, mimoilaze studenti koje vlasnici tjeraju iz stana tijekom sezone i turisti koji ulaze unutra.

“Zbog svega toga sada smo u situaciji da kompromitiramo povijesni izgled mjesta na Jadranu koja su aktivna supstanca našeg brendiranja. Izgubit ćemo bitku, ako ne promijenimo taj trend jer ono čime smo se brendirali, to sada gubimo. Turizam je jako osjetljiva ekonomija u kojoj jedna kiša ili pojava nove konkurencije bilo gdje u svijetu automatski utječe na sezonu. A kod nas to smjesta utječe na čitavu ekonomiju. U Austriji, primjerice, ne utječe. Tamo je financijski prinos od turizma puno veći od hrvatskog, ali s druge strane čini samo šest posto tamošnjeg BDP-a. Kod nas je udio turizma u BDP-u oko 16 posto i to je problem strukturne naravi. Austrijancima se fućka ako im propadne jedna sezona, a mi strepimo”, kazala je dr. Poljanec-Borić.