Kišno proljeće umanjilo slatkoću jagoda

"Kiša nas je pomela. Dosta je jagode istrunulo. Sad se oporavila kako je suho. Nije ni slatka kad je kiša padala", rekao je proizvođač ovog voća Stanko Pralija ekipi Televizije Slavonije i Baranje.

On je u ovome poslu desetak godina i s jagodama ima dobra iskustva. Proizvodi ih najvećim dijelom na otvorenom prostoru. Ove godine pod nasadom ima hektar i pol površine.

"Dosta je to puno, da, i opet ne odustajem, opet ću saditi nagodinu nove. Posadio sam voćnjak, njemačke sorte šljive. Između sam stavio jagode", kaže ovaj 75-godišnjak.

Izgubio mjesto prodaje
S plasmanom do sada nije imao problema. Sve što ubere isti dan i proda, ali je ovih dana izgubio jedno od važnih prodajnih mjesta u Osijeku.

"Imao sam dva štanda, jedan kod fiće i tenka, drugi na Huttlerovoj, a prodajem i na tržnici. Međutim, iz grada su mi došli sa zabranom da ne mogu kod fiće prodavati radi turista. U pola sezone su me otjerali kao psa", dodaje Pralija.

Svi govore o važnosti domaće proizvodnje, a takvi potezi zasigurno ne idu u prilog tome, upozorava ovaj proizvođač.

"Zašto mladi odlaze, oni ih tjeraju. Što sam ja smetao, nisam pet godina smetao, i ove godine sam pet dana tamo prodavao i kaže ne možeš više. To je bezobrazluk!", upozorio je ovaj voćar. Kaže kako je tamo znao prodati i po 200 kg jagoda na dan, a sad nema gdje.

Na cijenu utječe nedostatak radne snage
Stanko ih ove godine prodaje za 2,5 eura po posudi od pola kilograma. Unatoč većim ulaganjima i troškovima radne snage, koju uspijeva osigurati, to bi mu, kaže, trebalo donijeti zadovoljavajući prihod.

"Može se živjeti od njih, ali treba puno raditi. Veliki je tu i posao, moraš ih prvo posaditi, čistiti zaperke, a ulaganja su velika", kaže Pralija.

Na cijenu ovog voća utječu vremenske prilike, ali i nedostatak radne snage. "Trenutačno je u Hrvatskoj cijena jagode za košaricu u veleprodaji 2 eura, u Sloveniji 3 do 4 eura, a jednako tako je i u Rumunjskoj", kaže Stanko Barbarić iz Hrvatske voćarske zajednice.

One su jedan od rijetkih domaćih proizvoda u kojima barem sezonski zadovoljavamo vlastitu samodostatnost, a kada bi proizvodnju podigli i na izvansezonsku razinu, mogle bi uistinu biti prilika brojnim obiteljima za vlastiti posao i zaradu.