Kilogram kamilice vrijedi kao - 15 kilograma žita

U virovitičkom kraju jedan veliki je posao zgotovljen, slijede drugi – berba kamilice je završila, primiče se žetva, a tu je i duhan, drži se na oku… Radni je to ciklus za mnoge poljoprivrednike u tom kraju; mnogi od njih, poput Zvonka Pipića iz Jugova Polja, pokraj Suhopolja, do jučer su bili intenzivni duhanci i ratari, a sada su sve veći kamiličari. Rezon je jasan – rizični i zahtjevi pšenica i duhan s jedne te nerizična, nezahtjevna i, k tomu, dobro plaćena kamilica s druge strane. Prosječna cijena pšenice 2016., podatak je iz Žitozajednice, bila je 95 lipa, a cijena kilograma kamilice ide i do 15 kuna. Znači, za zaradu na jednom kilogramu te ljekovite biljke potrebno je proizvesti više od 15 kilograma žita! U Đakovštini, primjerice, prejeftina pšenica sve više ustupa mjesto uljaricama, uljanoj repici, a u virovitičkom kraju, pogotovo zapadnom dijelu, kamilici.

- Slična je sudbina i duhana, koji je ovdje tradicija kroz generacije, othranio je mnoge, pa i mene, moju obitelj, moje roditelje… No krvav je to posao otkako duhan zasadiš sve dok ga ne obereš… - kaže o aktualnim trendovima na tamošnjim poljima Pipić, koji je, kao i mnogi dojučerašnji duhanci, postojeće kapacitete, poput sušara, prenamijenio za ljekovito bilje, poštujući uvjete o njihovoj nekontaminiranosti za skladištenje kamilice i dr.

Dobra godina

Za tu, novookrunjenu kraljicu toga kraja kaže da je 2017. bila dobra godina. U njezinoj ozbiljnijoj proizvodnji je od prije tri godine.

– Sada je velika potražnja; svjetsko tržište željno je upravo naše kamilice. Jako je kvalitetna i cijenjena, možda i broj jedan u svijetu, pogotovo proizvodnja u ovom našem dijelu, uz Dravu… Sve se dobro poklopilo za njezinu proizvodnju, za kvalitetu njezinih eteričnih ulja – tlo, klima, broj sunčanih dana, nezagađenost… - kaže Pipić.

Ove godine ostvario je cijenu od kunu manje u odnosu prema lani – 14 kuna, a 2016., dakle, 15 kuna za kilogram.

– Potonja je cijena najboljeg uroda, lošiji ide po 12 - 14, a ako je kamilica prezrela, ima korova, cijena joj je 10, 11 kuna. Za kunu niža cijena ove godine nije rezultat manje kvalitete, kvaliteta je njoj i ove godine odlična, no velika je ponuda, pa ona ruši cijenu - kaže Pipić.

Ove je godine gotovo udvostručio prinos u odnosu prema 2016. – sa 70 k.j. ubrao je oko 3,5 vagona kamilice, 35 tona, uz prinos od 400 do 500 kilograma suhe kamilice po jutru. Kupac siguran, poznat.

– Mi smo sirovinci, a na nas se nadovezuju dorađivači s pogonima za doradu, preradu. Gotovo 99 posto uroda ide za izvoz, uglavnom u Njemačku, nešto u Italiju… - kaže o putu virovitičke kamilice ovaj Jugopoljčanin. Za nositelje proizvodnje kaže da su ti koji “ubiru kajmak”.

– Oni izvoze i dobiju kudikamo više za našu kamilicu. No to je tako - kaže Pipić o zakonitostima u tom lancu. No, bez daljnjega, on i drugi sirovinci zadovoljni su ostvarenom cijenom.
Mali troškovi

– Cijena je dosta realna. U kamilici nema puno rizika, mala su ulaganja, uglavnom imamo svoje sjeme za jesen, gnojidba je minimalna. Ulazni troškovi su neusporedivi s drugim, ratarskim kulturama - kaže ovaj OPG-ovac. Stoga i nije čudno što je pšenicu sveo na simbolične površine, na samo sedam 7 hektara. Dakako, u korist kamilice. Dok su polja pod tom ljekovitom biljkom netom skinuta, a kombajni se “glancaju” za ulazak u žitna polja, duhan raste, sezona je kopanja.

– Lijepo se razvio, ima nekoliko listova… No prepolovio sam i njegovu proizvodnju, sada je na oam, a nekada sam imao više od 20 hektara... - kaže Zvonko Pipić, sve manje duhanac i ratar, a sve više kamiličar. Naše je kamilice žedno svjetsko tržište…