Kako živjeti od poljoprivrede: Farmeri se okreću zelju i mrkvi

Državni poticaji u poljoprivredi ipak daju rezultate, a to pokazuju i podaci proizvodnje voća i povrća za prošlu godinu. Lani su gotovo sve vrste povrća imale rast proizvodnje. Proizvedeno je 44 posto više mrkve, jednako toliko i cikle, a znatan je bio i rast proizvodnje kupusa - od 36 posto. Ulaganja državnih poticaja pokrenuli su farmere da se više okreću profitabilnoj proizvodnji povrća i voća, pa je lani proizvodeno i 16 posto više jabuka te 26 posto više lubenica, a proizvodnja mandarina i maslina podbacila je više zbog vremenskih nepogoda nego zbog pada nasada. Iako proizvodnja raste, Hrvatska i dalje uvozi enromne količine voća i povrća. Samo je lani uvezeno 98.000 tona povrća , vrijednog više od 90 milijuna dolara, te 167.105 tona voća, u vrijednost od 150 milijuna dolara. Tako je na tržište stiglo čak 10.000 tona rajčice, oko 17.000 tona luka, 20.000 tona jabuka itd.

Frane Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice kaže da je od uvođenja poticaja i ulaganja u voćarstvo podignuto oko 8000 hektara novih voćnjaka i oko 7000 hektara maslina. - Proizvodi s ovih površina tek sada dolaze, a to pokazuje i rast proizvodnje, prema mojoj procjeni od oko deset posto. No, to je ipak malo - tvrdi Ivković jer, kako kaže, i dalje uvozimo gotovo 100 posto krušaka, uvoz trešanja je na 50 posto potreba, a jednako toliko šljiva i bresaka. - Voćarstvo ide naprijed, ali daleko je to od dobroga jer je velik dio poticaja krivo usmjeravan. Sadilo se svuda, i gdje nešto uspijeva i gdje ne uspijeva, samo da se uzmu poticaji - kaže Ivković. - Jagode i madarine uspjeli smo podići i njihova je proizvodnja sve bolja, no sve drugo još je na niskim granama i treba dalje razvijati - dodaje. - Povrtlarstvom su se počeli baviti mladi pametni ljudi. Jučer sam rekao ministru Čobankoviću da mora obuzdati uvozničke lobije te pokrenuti kredite za uspješne proizvođače jer će u protivnom ovaj pozitivan entuzijazam brzo splasnuti - kaže Stjepan Horvat, predsjednik Udruge povrćara Zagrebačke županije. - Kriza nas je natjerala da ponovo shvatimo koliko su selo i agrar važni. Hrana je strateška roba, a kod nas su godinama uvoznički lobiji plasirali povrće koje je EU trebao uništiti. Kupovali su ga jeftino i uništavali naše proizvođače - ističe Horvat.

Okretanje farmera, posebice mladih ljudi, profitabilnoj proizvodnji treba pozdraviti, no oni se i sami moraju udruživati i zajednički nastupati prema trgovcima i prekupcima koji i dalje haraju tržištem te diktiraju cijene i plasman, napominje Horvat.