KAKO ZADRŽATI RADNIKE Rumunjska povećala plaće za 15 posto, a Hrvatska za 4,9 posto

Gotovo sve zemlje srednje Europe ove je godine zahvatio val povećanja plaća zaposlenima. Rast prosječnih primanja doseže nezapamćene, rekordne razine zato što mnoge slabije razvijene članice EU-a očajnički žele zaustaviti masovno iseljavanje te spriječiti kolaps njihovih gospodarstava i javnih službi, koja ostaju bez dovoljno radnika.

Eksploziju plaća doživjela je Rumunjska koja je prošle godine zarade zaposlenih povećala za 12 posto, a ove godine povećava ih po stopi od 15 posto. Zbog iseljavanja, koje se lani još i ubrzalo, Rumunjska bilježi najveću krizu radne snage u povijesti, jer poduzeća i javne službe ne mogu više naći dovoljno ljudi, osobito stručnih.

Rumunjska vlasti odlučile su svim zaposlenima u javnom sektoru povećati plaće za 25 posto od početka iduće godine, što će državni proračun stajati dodatnih 16,5 milijardi eura, ili 8,6 posto BDP-a. Iskusnija medicinska sestra zarađivat će najmanje 1.000 eura mjesečno, liječnici bez radnog iskustva najmanje 1.300 eura, a kirurzi i sveučilišni profesori po nekoliko tisuća eura. U sljedećih pet godina plaće deficitarnih kadrova će se udvostručiti. Plaće zaposlenih u rumunjskoj vojsci već su udvostručene, i to preko noći, odlukom donesenom ovoga proljeća.

Čekanje na dozvole

U proteklih 25 godina, prema podacima MMF-a, bivše komunističke države u srednjoj Europi izgubile su više od 20 milijuna kvalitetnih ljudi, koji su odselili na Zapad. Lavovski dio odlazi u Njemačku koja je prošle godine »trajno« primila 900 tisuća useljenika, a još dvostruko više njih čeka na dobivanje dozvola, prema podacima OECD-a.

Istodobno, zemljama poput Bugarske, u kojoj se broj stanovnika nakon 1990. godine smanjio s 8,9 na 7,1 milijun, prijeti demografska i gospodarska katastrofa. Danas više Bugara (2,5 milijuna) radi u inozemstvu nego u vlastitoj zemlji (2,3 milijuna). Sličan katastrofalni trend zahvatio je Letoniju (Latvija), kojoj se u četvrt stoljeća broj stanovnika smanjio sa 2,7 na 2 milijuna. Ako se dramatičan val iseljavanja nastavi, Letonija za desetak godina »neće moći opstati kao neovisna država«, upozorio je bivši letonski predsjednik Andris Berzins.

Ukratko, stanje u Rumunjskoj, Bugarskoj i Letoniji još je gore nego u Hrvatskoj, koja je prosječne plaće u lipnju povećala za 4,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Nevolja s iseljavanjem nema samo Slovenija, u kojoj useljenici iz zemalja bivše Jugoslavije čine više od 15 posto stanovništva. Oni su spremni raditi za niže plaće od Slovenaca, a prosječne slovenske plaće u srpnju porasle su »samo« 2,8 posto na godišnjoj razini. U Slovačkoj su prosječne plaće u 12 mjeseci povećane za 4,8 posto, čemu su pomogli štrajkovi u automobilskoj industriji, koja je u vlasništvu stranaca. Svi navedeni podaci odnose se na nominalni rast plaća.