Kako je Surf`n`Fries postao prvi hrvatski globalni lanac brze hrane

JE li s jednog malog tržišta, od samo četiri milijuna stanovnika, moguće pokrenuti multinacionalni lanac restorana brze prehrane, poput, na primjer, McDonald'sa? Odgovor na ovo pitanje je potvrdan, a dali su ga Riječani Andrija Čolak i Denis Polić, koji su prije deset godina pokrenuli Surf'n'Fries.

Prije deset godina Surf'n'Fries nije bio zamišljen kao franšizni lanac - ideja je bila otvaranje malog lokala u Rijeci u kojem bi se prodavao pomfrit, pa se polako širiti - no posao je eksplodirao, te danas imaju preko 70 franšizera u skoro dvadeset zemalja svijeta. Osim u Hrvatskoj, Surf'n'Fries danas radi u Austriji, Njemačkoj, Norveškoj, Irskoj, Rumunjskoj, Švedskoj, Iranu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Vijetnamu, Južnoafričkoj Republici, te susjednim zemljama - Sloveniji, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori. U ovoj godini bit će otvoreni lokali i u Kuvajtu, Australiji i Indiji.

Otvorili mali lokal u Rijeci i posao je eksplodirao

Andrija Čolak, suosnivač Surf'n'Friesa, za Index kaže da ih je na ulazak u ovaj posao inspirirao jedan riječki lokal u kojem se prodavao pomfrit, a koji je bio vrlo popularan 70-ih godina.

"Da, evo prošlo je 10 godina od kad smo počeli raditi na projektu Surf’n’Friesa jer smo točno 2008. počeli raditi na konceptu da bi početkom 2009. otvorili prvi dućan u Rijeci. Na ideju je došao Denis nakon što smo prodali svoju prvu tvrtku i došli do nešto kapitala i onda se pitali, što sad? Uglavnom, ideja je bilo 'reinventati' pomfrit, a inspiracija je došla od jednog pomfrit dućana koji je u Rijeci radio 70-ih godina i bio je vrlo popularan. Počeli smo raditi na ambalaži koja je i danas inovativna i drži ključnu vrijednost cijelog branda. Franšiza nije inicijalno bila u planu već smo mislili razvijati vlastiti lanac malih pomfrit dućana. Iskreno, nismo baš previše imali pojma što radimo, međutim išli smo srcem u posao.

Nakon 2-3 mjeseca taj mali dućan od 27 m2 u Rijeci je doslovno eksplodirao prometom, u prvoj godini smo u prosjeku prodavali 1000 porcija na dan! Vrlo brzo su počeli dolaziti prvi ljudi koji su nas pitali kako bi oni isto mogli otvoriti u njihovim gradovima. Tu smo se tek zamislili i shvatili ako ne nađemo neki odgovor za zainteresirane da će najvjerojatnije oni otvoriti svoje verzije i zatvoriti nam tržište. Franšiza je bila najmudrije rješenje i krenuli smo u tom smjeru. Već krajem 2009., znači niti godinu dana od otvaranja prvog dućana u Rijeci, imali smo prvu franšizu u Zagrebu. Nakon toga smo krenuli razvijati nove formate dućana poput mobilnih i tako došli na plaže u Hrvatskoj. Jednom kad smo bili na plažama nas je vidjelo jako puno turista i tu su počeli dolaziti upiti iz drugih zemalja. Eto realno i dan danas mi nismo ni jednu franšizu prodali, doslovno su je svi došli kupiti od nas", kaže Čolak.

Surf'n'Fries u Stuttgartu u Njemačkoj

Sada rade u skoro 20 zemalja

Kao što je već spomenuto, danas rade u skoro 20 zemalja, i imaju preko 70 franšizera. Surf'n'Fries franšizerima daje brend i podršku u poslovanju, dok oni s druge strane to plaćaju postotkom od prometa. Osim pomfrita uvode i dodatne proizvode, poput pilećih medaljona, prutića od mozzarelle i slično. Čolak kaže da je za uspjeh ovakvog biznisa ključno da svi u lancu budu zadovoljni - i davatelj franšize, i franšizeri i kupci. Tada stvar funkcionira.

"Do danas smo Surf’n’Fries lansirali u blizu 20 zemalja svijeta i imamo preko 70 franšizera. U ponudi su nam uvijek osnovna ponuda krumpirići, međutim tu su i umaci, npr. u novom shopu u Dubaiju imamo 34 umaka u ponudi, onda tu su topinzi koji idu na krumpiriće, Holandez umak npr. ili razno razne kombinacije s tartufima, parmezanom pa sve do pulled porok ili beef ili čak guacamole. Nadalje imamo ono što zovemo “add on’s" poput pilećih medaljona ili krilaca, ili npr. mozzarella sticks ili camembert bites, kozice i slično.

Također eksperimentiramo s desertima poput funner fries s cimetom itd. Uglavnom, dosta smo radili na, ne bi rekao širini menija, ali na dubini da. U jednom trenutku smo krenuli u širinu pa smo vrlo brzo shvatili kako je to velika pogreška. Što se tiče tipa ljudi koji otvaraju Surf’n’Fries to su najčešće ljudi koji se zaljube u koncept i žele biti dio njega i podijeliti ga na svom tržištu. Mi se zaista trudimo da naša franšiza bude win-win situacija za franšizere, kupce i nas, vjerujemo da bez dobrog balansa teško može biti napretka. U praksi to izgleda da mi pomažemo franšizerima u lansiranju sa svi znanjem kojeg smo skupili proteklih godina, plus sa svom dokumentacijom, networkom itd, za uzvrat tražimo dio prometa što je u franšiznoj industriji najčešće između 4 i 7 posto. Na početku smo radili greške gdje smo tako reći svima davali franšizu jer smo bili uzbuđeni da nam brand raste, međutim s vremenom smo morali naučiti reći ne i davati franšizu samo onima koji se zaista kvalificiraju za biti dobar franšizer", kaže Čolak.

Franšize uzimaju i ljudi koji su odselili iz Hrvatske

Zanimljiva je pojava da neke od lokala otvaraju ljudi koji su iz Hrvatske otišli u inozemstvo. Takav primjer imaju u Irskoj i Dubaiju. Čovjek koji je u Dubaiju otvorio Surf'n'Fries odselio je tamo prije desetak godina upravo iz Rijeke.

"Dobro ste primijetili, zaista dosta naših franšizera u stranim zemljama su porijeklom iz Hrvatske. Mislim da je to divan i vrlo zdrav način suradnje Hrvatske i dijaspore. Često puta vidim kako se “žicaju” ljudi iz dijaspore da ulože u nešto što je u Hrvatskoj i prečesto puta takvi projekti završavaju na način da investitori izgube novce. Ja sam shvatio kako je puno zdravije surađivati s dijasporom na način da Hrvatske brendove činimo internacionalnim. Međutim, tu dolazimo do toga da zaista morate imati kvalitetu, inovativnost i profesionalnost kako bi imali perspektivu na stranim tržištima, to je nažalost još uvijek problem za mnoge", kaže Čolak.

Razvili su i svoju originalnu ambalažu koja, osim što je vrlo funkcionalna, ujedno je i efektna reklama.

"Ambalaža je ono što od početka nosi ovaj brand, ono što stvara hallo efekt. Ambalaža je vrlo praktična te je vrhunsko rješenje na svjetskoj razini u kontekstu “on the go” ambalaže za hranu. Međutim, tajno oružje ambalaže leži u tome što je to ustvari nevjerojatna promocija. Jer kad imate ulicu punu ljudi i onda se počnu pojavljivati ljudi s našom ambalažom svi ostali pogledaju što je to i onda se zainteresiraju i relativno brzo dođu u dućan i oni probati. Malo koji brand na svijetu se može pohvaliti tom vrstom promocije.

Što se tiče intelektualnog vlasništva, mi smo odmah na početku zaštitili trademark, ali i ambalažu jer smo znali koliko je bitna i vrijedna. Doživjeli smo nebrojene plagijate i kopije, što u Hrvatskoj što u drugim zemljama svijeta. Intelektualno vlasništvo je iznimno bitna stvar za napredak društva, nažalost u Hrvatskoj je zaštita intelektualnog vlasništva na vrlo niskim razinama pogotovo kada treba sankcionirati plagijatora. Od kad mi radimo već su se tri državne službe izmijenile po pitanju nadležnosti. Čak ni Hrvatski zavod za intelektualno vlasništvo kad ih nazovete nije siguran kome se obratiti kada imate slučaj povrede intelektualnog vlasništva.

Najčešće kad prijavimo nekoga inspekcije se zbune i nisu sigurni što treba napraviti. Također dolazimo i do situacije gdje je isti plagijator u jednom dijelu države povrijedio intelektualno vlasništvo, u drugom dijelu države nije, pretpostavljam da se radi o tome koga poznaje u nadležnim službama. Nažalost, premalo je svjesnosti o tome da je intelektualno vlasništvo vlasništvo kao i bilo koje drugo. Zamislite da vam netko ukrade auto, preboja u drugu boju i kaže: 'Pa nije to tvoj auto' i policija kaže: 'Da, stvarno, vaš auto je bio druge boje.' Mi, nažalost, konstantno prolazimo kroz takve situacije", kaže Čolak.

Različiti formati prodajnih mjesta - od lokala do štanda

Imaju i različite formate prodajnih mjesta - od lokala, prikolica do mobilnih štandova.

"Naš brand ima stvarno veliku fleksibilnost po pitanju formata dućana, imamo ih čak pet. U Hrvatskoj smo najuspješniji na plažama s malim mobilnim štandovima, u nekim drugim zemljama s trailer modelom, odnosno prikolicom koje rade nevjerojatne performance na street food festivalima, koncertima i sličnome. Evo prošle godine je franšizer u Njemačkoj postavio rekord branda na festivalu prodavši 3440 porcija u samo 8 sati. Što se tiče fiksnih dućana, ključne su nam lokacije koje su pješačke zone, visoke frekvencije i gdje ljudi imaju vremena probati nešto novo", kaže Čolak.

Prikolica u Irskoj

Upitali smo ga i planiraju li možda izlazak na burzu, pa da dobijemo hrvatski McDonald's u punom smislu. No Čolak kaže da je još uvijek prerano o tome razmišljati. Smatra da su još uvijek na početku, te je prvi cilj otvoriti nekoliko stotina prodajnih mjesta.

"Budućnost će biti vrlo zanimljiva, osobno smatram kako je brand na samom početku, tako da smo daleko od IPO-a (javne ponude dionica op.a.). Cilj nam je doći do 300-400 lokacija. Također radimo na nekim novim zanimljivim konceptima formata dućana. Trenutno je veliki trend automatizacije poslovanja, a mi radimo na vending konceptu koji može napraviti pomfrit u samo 35 sekundi, koji je spojen na internet 24/7 tako da se može znati stanje u stroju 'remotely', također eksperimentiramo s umjetnom inteligencijom gdje bi stroj trebao prepoznati kupca itd. Bit će zanimljivo", zaključuje Čolak.