Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Sij 2025

JGL: Naučena je lekcija o prevelikoj izloženosti jednom tržištu

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Antonija Knežević  

JGL: Naučena je lekcija o prevelikoj izloženosti jednom tržištu

Iako i danas Jadran – galenski laboratorij većinu izvoznih prihoda ostvaruje u Rusiji te i dalje otvara nova tržišta na Istoku, tijekom nedavnog izdavanja obveznica naznačena je mogućnost iskoraka farmaceutske tvrtke na zapadna tržišta. I to akvizicijama

Na Zapadu bismo sigurno slomili zube – više je puta istaknuo Ivo Usmiani, najveći pojedinačni dioničar i osnivač Jadrana – galenskog laboratorija, objašnjavajući zašto se ta tvrtka potkraj devedesetih počela širiti na istočna tržišta. Iako i danas JGL većinu izvoznih prihoda ostvaruje u Rusiji te i dalje otvara nova tržišta na Istoku, tijekom nedavnog izdavanja obveznica naznačena je mogućnost iskoraka farmaceutske tvrtke na zapadna tržišta. I to akvizicijama. Da se u JGL-u radi na tome, potvrdio je i tvrtkin glavni izvršni direktor Mislav Vučić, ali nije želio otkriti previše detalja o novome poslovnom iskoraku.

– Točno je da razmatramo mogućnost da dio sredstava od izdavanja obveznice usmjerimo upravo u potencijalne akvizicije, ponajprije u Hrvatskoj i zemljama Europske unije. U ovom smo trenutku u fazi evaluacije opcija, ali zbog povjerljivosti tih informacija ne možemo otkrivati detalje. Sigurno je da će se svaka potencijalna transakcija voditi idejom strateškog povezivanja i stvaranja dodatne vrijednosti, što znači da tražimo kompanije čiji nam portfelj, stručnost i ciljani terapijski segmenti mogu nadograditi postojeće poslovanje. Pazimo da sve aktivnosti budu u skladu s dugoročnom vizijom održiva rasta – istaknuo je Vučić.

Teritorijalna diverzifikacija i širenje na nova tržišta jedan je od prioritetnih ciljeva tvrtke koja je na teži način, nakon izbijanja ukrajinsko-ruske krize 2014., naučila lekciju o prevelikoj izloženosti jednom tržištu. Pad vrijednosti ruskog rublja uzdrmao je prije deset godina JGL-ovo poslovanje budući da je tvrtka tada na tržištu Rusije ostvarivala više od 50 posto prihoda. Uslijedilo je restrukturiranje, prodaja nekoliko JGL-ovih brendova mađarskoj kompaniji Egis Pharmaceuticals, a izvanredni prihod poslužio je kao financijska injekcija za stabilizaciju poslovanja poljuljanoga krizom u Rusiji i Ukrajini. Iako je rusko tržište i dalje iznimno važno za JGL, otvaranjem novih postupno se smanjuje njegov udio u ukupnim prihodima.

Naglasak na diverzifikaciji
– Rusko nam je tržište i dalje važno, ali aktivno širimo prodaju i na nova tržišta, čime se udio prodaje u Rusiji na razini Grupe smanjuje ispod 40 posto. U 2024. pokrenuli smo vlastite operacije i proširili poslovanje na Uzbekistan, a ojačali smo i poziciju u Kazahstanu. Riječ je o zemljama s velikim potencijalom potražnje za farmaceutskim proizvodima u kojima kvaliteta i prepoznatljivi brendovi poput naših mogu postići iznadprosječan rast. Također aktivno pratimo prilike u drugim dijelovima Europe, Azije, na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, a ne isključujemo ni mogućnost akvizicija u Hrvatskoj i zemljama EU-a. Diverzifikacija nam je jedan od prioriteta kako bismo umanjili geopolitičke rizike te dugoročno osigurali stabilan i uravnotežen rast kompanije – objasnio je Vučić.

Nakon Rusije, Hrvatska je trenutačno za JGL najvažnije tržište, s oko 13 posto udjela; slijedi Kazahstan s 10 posto. Prema poslovnom izvješću za prvu polovinu 2024., u toj je zemlji ostvaren najveći postotni porast neto prodaje – čak 86 posto – odnosno ostvarena je za 4,46 milijuna eura veća prodaja u odnosu na prethodnu godinu.

Cijelu kompanijsku priču pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.


Komentari članka

Vezani članci

Stjepan Šafran kao hrvatska studija slučaja kapitalizma

14.04.2026.

Američki profesori pretvorili su biografiju vječnog predsjednika HOK-a u znanstveni rad o tranziciji. Otkrivamo kako se 1960-ih varao sustav da bi se zaposlilo više od pet radnika

Kako je Končar po Markovićevom zakonu zakoračio prema modernoj kompaniji

14.04.2026.

Prvo 'složeno poduzeće' u SFRJ osnovano 11. travnja 1989. naznačilo je kraj samoupravne ere i najavilo poslovanje na tržišnim principima Dana 11. travnja 1989. potpisan je samoupravni sporazum kojim je Rade Končar postao prvo složeno poduzeće u Jugoslavi

"Državni 'fast-track' za Končar i Siemens: Širenje proizvodnje je prioritet

01.04.2026.

Investicija od 260 milijuna eura postala je strateški investicijski projekte RH zbog globalne potražnje i 350 novih radnih mjesta

Končarov transformator za prvu drvenu trafostanicu u Švedskoj!

30.03.2026.

Končar Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) su u siječnju uspješno završili tvorničko primopredajno ispitivanje (FAT) za energetski transformator od 10 MVA namijenjen inovativnom projektu mreže u južnoj Švedskoj.

Enikon Aerospace: Hrvatski pogon dijelova za avione širi se i zapošljava

27.03.2026.

Proizvodi iz Vukovara svakodnevno odlaze u Airbus i Boeing, a tvrtka planira proširenje i 250 novih radnih mjesta

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke