Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Lis 2014

Javna poduzeća značajno zaostaju u reformama i ostvarivanju planova

Izvor: liderpress.hr · Autor: Lider/Hina  

Javna poduzeća značajno zaostaju u reformama i ostvarivanju planova

Izvješće o poslovanju trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Hrvatsku u prvom polugodištu pokazuje da ta društva značajno zaostaju u provedbi reformi i ostvarenju zacrtanih planova, stoji u novom osvrtu Instituta za javne financije (IJF).

Izvješće sadrži podatke o poslovanju 54 društava, a neshvatljivo je, navode autori osvrta Anto Bajo iz IJF-a i Marko Primorac s Ekonomskog fakulteta, da su podaci dvaju trgovačkih društava, Autocesta Zagreb - Macelj i Bina Istra, okarakterizirani kao poslovna tajna.

Prema izvješću, 34 društva ostvarila su u šest mjeseci ove godine ukupnu neto dobit od 2,42 milijarde kuna, što je 17,3 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. No, 19 društava ostvarilo je gubitak od 731,6 milijuna kuna, a najveće su gubitke ostvarili INA, Petrokemija, HŽ Infrastruktura i Croatia Airlines.

"Dio gubitaka rezultat je sporije provedbe restrukturiranja, te čekanje nekih društava na notifikaciju pred Europskom komisijom, gdje se dobivaju potvrde za provedbu predloženih mjera za restrukturiranje", navode autori osvrta.

Dodaju da je razina investicija u prvom polugodištu od 3,1 milijardu kuna podbacila i tek je 29,9 posto planiranih iznosa.

"Problem je dvojak, loše planiranje ili pak nemogućnost ostvarenja investicija zbog visokih rashoda za tekuće potrebe", navode Bajo i Primorac.

U izvješću se navodi da su subvencije na polovini godine iznosile oko 1,23 milijarde kuna, dok su lani bile 1,15 milijardi, a ostvaruje ih 15 društava. Ukupne polugodišnje subvencije već su dosegnule 84 posto planiranog iznosa za cijelu 2014. godinu. Najveći dio subvencija i dalje odlazi Hrvatskim željeznicama, Jadroliniji i Croatia Airlinesu.

Ukupno gledano, navode autori osvrta, smanjen je dio troškova zaposlenih jer je smanjen njihov broj na 78.274 djelatnika. Prosječna najviša neto plaća od 20.864 kuna i najniža neto plaća od 3.839 kuna društvima i dalje rastu.

"Proces restrukturiranja je očito spor i on se u pojedinim društvima i dalje odgađa", navode Bajo i Primorac, koji smatraju da ozbiljan problem još uvijek predstavljaju izrazito visoke obveze trgovačkih društava koje se zbog sporosti provedbe restrukturiranja ne smanjuju.

Na polovini godine iznosile su 85,8 milijardi kuna, gotovo isto koliko i prošle godine. Obveze prema kreditnim institucija iznosile su 53,5 milijardi kuna, dok su u isto lanjskom razdoblju iznosile 56,3 milijarde.

Najveće kreditne obveze imaju Hrvatske ceste, Autocesta Rijeka-Zagreb te INA, a značajna povećanja obveza prema bankama imaju Zračna luka Rijeka, Holding Đuro Đaković te HŽ infrastruktura, navode autori osvrta.

Ukupne financijske obveze prema kreditnim i ostalim financijskim i nefinancijskim institucijama iznose 69,6 milijardi kuna i bilježe smanjenje od svega 0,8 posto u odnosu na polovicu prošle godine.

"U pojedinim društvima prisutni su visoki financijski rizici koji prijete stabilnosti državnih financija. U prvom redu, u društvima iz sektora prometa (željezničkog, cestovnog i zračnog prometa), zbog visoke razine kreditnih zaduženja, čije obveze jamči država s izdanim i aktivnim jamstvima", navodi se u osvrtu.

Njegovi autori smatraju da rezultati poslovanja pokazuju da društva još uvijek posluju sa značajnim i visokim troškovima koji prijete fiskalnoj stabilnosti države.

"Monetizacija autocesta čini se opravdanom mjerom za hvatanje kratkog daha za državu. Ipak, bez cjelovitog restrukturiranja svih javnih društava i državnih agencija, koje se mora temeljiti na jasno utvrđenom strateškom opredjeljenju o broju i vrsti društava od posebnog državnog interesa, te bez nastavka provedbe privatizacije, utjecaj tih poduzeća na fiskalnu poziciju države i dalje će biti visok. Potencijalne obveze društava i dalje mogu srozavati kredibilitet države. Jedan od suštinskih problema državnih financija jesu trgovačka i komunalna društva i regulatorne agencije čijim se kvalitetnim restrukturiranjem trebaju stvoriti kvalitetniji temelji za reformu državne uprave", zaključuju Bajo i Primorac.


Komentari članka

Vezani članci

Kristjan Staničić: Cilj nam je da turistima kontinent bude jednako vrijedan motiv dolaska kao i obala

04.08.2026.

Hrvatska nije ni najskuplja ni najjeftinija destinacija. Cijenu mora pratiti i određena kvaliteta usluge

Hrvatska za 10 milijuna eura ide s Poljskom u utrku za AI gigatvornicu

31.07.2026.

Novac ide za budući zakup računalnih usluga, i to samo ako projekt koji koordinira Poljska pobijedi na europskom natječaju.

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Tag cloud

  1. 2893 članka imaju tag turizam
  2. 2730 članka imaju tag hrvatska
  3. 1519 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk