Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Lis 2014

Javna poduzeća značajno zaostaju u reformama i ostvarivanju planova

Izvor: liderpress.hr · Autor: Lider/Hina  

Javna poduzeća značajno zaostaju u reformama i ostvarivanju planova

Izvješće o poslovanju trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Hrvatsku u prvom polugodištu pokazuje da ta društva značajno zaostaju u provedbi reformi i ostvarenju zacrtanih planova, stoji u novom osvrtu Instituta za javne financije (IJF).

Izvješće sadrži podatke o poslovanju 54 društava, a neshvatljivo je, navode autori osvrta Anto Bajo iz IJF-a i Marko Primorac s Ekonomskog fakulteta, da su podaci dvaju trgovačkih društava, Autocesta Zagreb - Macelj i Bina Istra, okarakterizirani kao poslovna tajna.

Prema izvješću, 34 društva ostvarila su u šest mjeseci ove godine ukupnu neto dobit od 2,42 milijarde kuna, što je 17,3 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. No, 19 društava ostvarilo je gubitak od 731,6 milijuna kuna, a najveće su gubitke ostvarili INA, Petrokemija, HŽ Infrastruktura i Croatia Airlines.

"Dio gubitaka rezultat je sporije provedbe restrukturiranja, te čekanje nekih društava na notifikaciju pred Europskom komisijom, gdje se dobivaju potvrde za provedbu predloženih mjera za restrukturiranje", navode autori osvrta.

Dodaju da je razina investicija u prvom polugodištu od 3,1 milijardu kuna podbacila i tek je 29,9 posto planiranih iznosa.

"Problem je dvojak, loše planiranje ili pak nemogućnost ostvarenja investicija zbog visokih rashoda za tekuće potrebe", navode Bajo i Primorac.

U izvješću se navodi da su subvencije na polovini godine iznosile oko 1,23 milijarde kuna, dok su lani bile 1,15 milijardi, a ostvaruje ih 15 društava. Ukupne polugodišnje subvencije već su dosegnule 84 posto planiranog iznosa za cijelu 2014. godinu. Najveći dio subvencija i dalje odlazi Hrvatskim željeznicama, Jadroliniji i Croatia Airlinesu.

Ukupno gledano, navode autori osvrta, smanjen je dio troškova zaposlenih jer je smanjen njihov broj na 78.274 djelatnika. Prosječna najviša neto plaća od 20.864 kuna i najniža neto plaća od 3.839 kuna društvima i dalje rastu.

"Proces restrukturiranja je očito spor i on se u pojedinim društvima i dalje odgađa", navode Bajo i Primorac, koji smatraju da ozbiljan problem još uvijek predstavljaju izrazito visoke obveze trgovačkih društava koje se zbog sporosti provedbe restrukturiranja ne smanjuju.

Na polovini godine iznosile su 85,8 milijardi kuna, gotovo isto koliko i prošle godine. Obveze prema kreditnim institucija iznosile su 53,5 milijardi kuna, dok su u isto lanjskom razdoblju iznosile 56,3 milijarde.

Najveće kreditne obveze imaju Hrvatske ceste, Autocesta Rijeka-Zagreb te INA, a značajna povećanja obveza prema bankama imaju Zračna luka Rijeka, Holding Đuro Đaković te HŽ infrastruktura, navode autori osvrta.

Ukupne financijske obveze prema kreditnim i ostalim financijskim i nefinancijskim institucijama iznose 69,6 milijardi kuna i bilježe smanjenje od svega 0,8 posto u odnosu na polovicu prošle godine.

"U pojedinim društvima prisutni su visoki financijski rizici koji prijete stabilnosti državnih financija. U prvom redu, u društvima iz sektora prometa (željezničkog, cestovnog i zračnog prometa), zbog visoke razine kreditnih zaduženja, čije obveze jamči država s izdanim i aktivnim jamstvima", navodi se u osvrtu.

Njegovi autori smatraju da rezultati poslovanja pokazuju da društva još uvijek posluju sa značajnim i visokim troškovima koji prijete fiskalnoj stabilnosti države.

"Monetizacija autocesta čini se opravdanom mjerom za hvatanje kratkog daha za državu. Ipak, bez cjelovitog restrukturiranja svih javnih društava i državnih agencija, koje se mora temeljiti na jasno utvrđenom strateškom opredjeljenju o broju i vrsti društava od posebnog državnog interesa, te bez nastavka provedbe privatizacije, utjecaj tih poduzeća na fiskalnu poziciju države i dalje će biti visok. Potencijalne obveze društava i dalje mogu srozavati kredibilitet države. Jedan od suštinskih problema državnih financija jesu trgovačka i komunalna društva i regulatorne agencije čijim se kvalitetnim restrukturiranjem trebaju stvoriti kvalitetniji temelji za reformu državne uprave", zaključuju Bajo i Primorac.


Komentari članka

Vezani članci

Kristjan Staničić: Dani hrvatskog turizma vraćaju se u Poreč i Istru

04.11.2026.

Dani hrvatskog turizma 2026., najveće godišnje okupljanje hrvatskog turističkog sektora, ove će se godine održati 19. i 20. studenoga u Poreču, u novootvorenom Valamar Pical Resortu, a to znači da se najveća hrvatska smotra turizma ponovno vraća u Istru

Inflacija u Hrvatskoj ponovno ubrzala: Cijene u godinu dana porasle 4,9 posto

04.11.2026.

Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u listopadu je iznosila 4,9 posto na godišnjoj razini, objavio je DZS, čime je opći rast cijena na godišnjoj razini ubrzao treći mjesec zaredom, dok podaci Eurostata pokazuju da se Hrvatska s

Končar i HŽPP preuzimaju Gredelj: ponuda je prihvaćena

01.11.2026.

Gradnju autocesta privodimo kraju. Dva su natječaja aktualna prema Dubrovniku te dva u Primorsko-goranskoj županiji prema Žutoj Lokvi. Do kraja godine očekujemo završetak punog profila autoceste Zagreb – Macelj, na kojoj do 2032. koncesiju ima Strabag.

Hrvatska ispala iz 50 najboljih startup ekosustava svijeta

28.10.2026.

Globalna ljestvica StartupBlinka pokazuje da Hrvatska treću godinu zaredom pada u poretku

Hrvatskoj prijeti val zatvaranja pogona za proizvodnju autodijelova?

26.10.2026.

Pala je još jedna hrvatska žrtva krize u europskoj autoindustriji. Austrijska kompanija Wollsdorf Komponenten odlučila je likvidirati svoju hrvatsku podružnicu Wollsdorf Components i ugasiti proizvodnju kožnatih dijelova za automobile u tvornici u Jalžabe

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk