Jača promidžba i kvaliteta donose milijarde

Bojimo se onoga što bi dogodine mogli smisliti konkurenti, zajednička je izjava pojedinih istaknutih turističkih operativaca kad smo ih pitali što očekuju od 2010. godine. Najbolje je to opisao Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela, rekavši: »Mi smo fleksibilna mala država, kod nas se sve može, kad imamo volje za to, odlučiti i provesti relativno brzo. Italija, Španjolska, Grčka ili Francuska su veliki i teško pokretljivi sustavi, a radi se o zemljama koje su sve ove godine pretrpjele veliki pad turističkog prometa. No, kad njihov žrvanj krene, može jako naštetiti manjim receptivnim zemljama«.

Slično misli i Franco Palma, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske udruge hotelijera, koji je siguran da će se europski receptivni giganti, nakon ovogodišnjeg posrtanja, dogodine pojaviti s boljom i učinkovitijom promocijom, da će više ulagati u turizam i da će poduzeti niz mjera kako bi goste primamili na svoje rivijere. Adriano Palman, direktor Ureda Kamping udruge Hrvatske, smatra pak da će 2010. godine, kad je kamping u pitanju, turističko vodstvo države morati pomoći Dalmaciji, jer je to područje najteže pogodila krizna godina, a konkurencija nam ne bi trebala jače naštetiti.

Ministar turizma Damir Bajs očekuje da mjere provedene ove godine budu još usmjerenije za 2010. Ona će i po njegovu mišljenju biti teška. I ministar turizma računa na to da će se naši konkurenti potruditi da treću godinu zaredom ne budu u minusu. Svi Vjesnikovi sugovornici slažu se da je ovogodišnja sezona bila dobra, jer su, s obzirom na okolnosti, očekivali veći pad turističkog prometa.

»Nadam se da iduće godine, kao ove, neće biti presudna samo cijena već i kvaliteta. Zapadne se ekonomije oporavljaju, što je signal tamošnjem građanstvu da opet može trošiti. Ova je godina po svemu bila specifična i pod teretom krize ljudi su tražili najjeftiniji smještaj. Računam stoga da će globalni ekonomski oporavak značiti da će se 2010. godine više tražiti hoteli, dakle skuplji i kvalitetniji smještaj, pa bi hotelijerstvo moglo proći bolje nego 2009.«, napominje Šime Klarić. Još aktualnu sezonu, mali su hotelijeri dobro prebrodili, jer su u svojim objektima nudili dobar odnos cijena i kvalitete. Klarić zato ističe da su zadovoljni sezonom, jer su postigli više od očekivanja.

»Moram priznati da smo očekivali i da smo bili pripremljeni za veći pad. Kad smo, još prije proljeća, vidjeli što nam se sprema, racionalizirali smo troškove i u promidžbenom smislu jače napadali tržišta. Hotelijeri moraju biti svjesni da su radili u godini globalne financijske krize«, zaključuje Šime Klarić. S njim se slaže i Franco Palma, rekavši da je, s obzirom na okolnosti, iza hotelijera solidna turistička sezona. Međutim, veće hotelske kuće koje on predstavlja kriza je jače načela.

»Imat ćemo pad od sedam posto u noćenjima i 10 posto u prihodima«, tvrdi Palma.
Što to znači? To znači da će neki hotelijeri teško prebroditi zimu, jer neće imati novca ni za plaće, a krediti su, za razliku od prošlih godina, gotovo nedostupni. Najkriznija stavka su investicije. Zna se da su hotelijeri godinama, enormnim ulaganjima, vukli kompletan turizam, no sad bi investicije mogle presahnuti.

»U narednu godinu ući ćemo sa znatno smanjenim investicijama. Gotovo ih neće ni biti, jer nemamo novca. Međutim, ne smijemo dirati cijene, one moraju ostati na ovogodišnjoj razini. Mislim da će 2010. godina biti iznimno teška, možda i teža od ove. Svjetlo u tami vidim u činjenici da smo gostima, što je pokazao ovogodišnji turistički rezultat, ostali drago i prihvatljivo odredište«, ističe Palma.

Uglavnom, hotelijerski sektor je najugroženiji, pa bi mu ministar turizma hitno trebao pomoći. Ako hotelijeri padnu na koljena, a blizu su tome, možemo zaboraviti na kvalitetni turizam. U prijelaznim godinama, kakva je ova, može se dopustiti da stvar izvuče jeftiniji smještaj poput kampova i privatnih apartmana, no bit će loše, ako to postane pravilo. Hrvatski turizam trebaju nositi kvalitetni hoteli.

Među vlasnicima kampova vlada znatno veće zadovoljstvo, nego među hotelijerima. Kampovi i privatni smještaj iznijeli su dobar dio sezone, čemu je svakako pomoglo i iznimno lijepo vrijeme. U prvih osam mjeseci 2009. godine, u kampovima je zabilježeno 1,9 milijuna dolazaka turista (porast od 4,2 posto), koji su ostvarili 12,87 milijuna noćenja (povećanje od 2,4 posto). U rujnu se nastavio pozivni trend. Zanimljivo je da su od ukupnog broja dolazaka čak 97 posto strani gosti, a najviše je bilo Nijemaca, Talijana i Slovenaca.

Adriano Palman naglašava da su najbolji rezultati postignuti u Istri i na Kvarneru te u dijelu Ličko-senjske županija, osobito na dijelu otoka Paga, a Dalmacija je u minusu. »Dalmacija je, držim, pala zato, jer kampisti u kriznoj sezoni nisu željeli previše trošiti na gorivo i cestarine. Uza sve prvorazredne naše ceste, Dalmacija je bila prometno hendikepirana i zato ju dogodine moramo jače promovirati«, kaže direktor Ureda Kamping udruge Hrvatske. Optimističan je kad govori o idućoj sezoni, iako će upozoriti da bi 2010. godina mogla biti jednako teška kao ova. Cijene će rasti samo u kampovima, gdje se investiralo, ali će se dogodit znatna diverzifikacija cjenovne politike, pa će vlasnici kampova skuplje naplaćivati parcele bliže moru.

Investicije neće utihnuti zbog krize, već zbog čekanja novog zakona o zemljištu. Iako je promidžba u inozemstvu bila dobra, zakazala je za ovdašnji puk. Posljedica je, među inim, 10 posto manje domaćih gostiju na Jadranu u devet ovogodišnjih mjeseci. Dobro je što je još u rujnu ministar turizma Damir Bajs počeo dogovore s turističkim sektorom kako bi se pravodobno pripremile mjere za iduću godinu.

Više noćenja i manje dolazaka
Tijekom rujna je u jadranskim županijama ostvareno 6,2 milijuna noćenja, rast od sedam posto u odnosu na lanjsku godinu. Obalu je posjetilo nešto više od milijun turista, što je na prošlogodišnjoj razini. Od siječnja do kraja rujna je registrirano 55,2 milijuna noćenja, povećanje od jedan posto, ako se taj podatak uspoređuje s rekordnom lanjskom godinom. Po broju dolazaka, ukupno 9,2 milijuna, ostaje minus od dva posto.