Izvozimo pšenicu, a za mjesec dana uvozit ćemo skupo brašno

Očekuje se da će ukupna žetva žitarica u EU-27 biti 292,45 milijuna tona ili za 3,8 % iznad petogodišnjeg prosjeka. Za uljarice proizvodnja u EU-u mogla bi dosegnuti 30 milijuna tona ili 1,6 % iznad petogodišnjeg prosjeka. Predviđa se povećanje od 1,6 % (ekvivalentno 292,45 milijuna tona) u usjevima žitarica EU-27 kao rezultat veće zasijane površine (+0,7 %, 52,10 milijuna hektara). Prognozirani su bolji prinosi nego 2020.

Izvor ovih podataka europsko je udruženje Copacogeca. "Žetva pšenice bit će odgođena za više od tjedan dana zbog niskih temperatura tijekom proljeća i viška vlage u posljednjih nekoliko tjedana, što je usporilo razvoj usjeva. U međuvremenu bi usjev meke pšenice mogao dosegnuti 130 milijuna tona (+7 %), dok se očekuje pad proizvodnje proljetnih žitarica (-5,4 % u ječmu, -4,9 % u zobi, -4 % u raži i -0,8 % u kukuruzu) kao rezultat manje zasijane površine, ali se očekuje povećanje ukupne površine pšenice (+4,7 %). Predviđa se da će usjev uljarica biti veći za 8,9 % (30,12 milijuna tona) unatoč smanjenju zasijanih površina za 1,3 %. Međutim, ostaje vidjeti hoće li se ostvariti izgledi za poboljšanje prinosa. Prema procjenama, proizvodnja uljane repice mogla bi dosegnuti 16,75 milijuna tona (+2,7 %); proizvodnja suncokreta mogla bi značajno porasti na preko 10 milijuna tona (+17,4 %); a proizvodnja soje dodala bi gotovo tri milijuna tona (+20,2 %)", navodi Copacogeca.

Kako je onda moguće da cijena pšenice raste u Hrvatskoj za više od 40 posto kada Europska unija (EU) ove godine očekuje veći urod žitarica za 3,8 posto, a uljarica u prosjeku 1,6 posto?

Graditi skladišta

- Moguće je zato što cijene na burzama više nisu odraz ponude i potražnje, bar u najvećem dijelu, nego su robne burze postale mjesta s mnoštvom financijskih instrumenata i s pojavom pojedinaca s ogromnim viškom novca koji ne žele gubiti na njegovoj vrijednosti u bankama te su pronašli način da špekulacijama robama na burzama ostvaruju više profite, a naravno da cijenu špekulacija plaćaju neorganizirana društva kroz visoke cijene roba. I sad dolazimo do velikoga problema za države tipa Hrvatske koja nema nikakve mehanizme uređenja tržišta žitarica i uljarica, a robne zalihe svele su se na tjednu potrošnju građana Hrvatske. Izvest ćemo pšenicu, koja je još ostala za mlinsku industriju u Hrvatskoj, jer se po ovoj cijeni i ne isplati paliti mlinove i plaćati kamate na zalihe, na čemu će biti trenutne zarade, a za mjesec dana uvozit ćemo brašno po dvostrukim cijenama ili poluproizvode industrije tijesta od kojih proizvodimo kruh po cijeni i do 15 kn/kg. Račun plaćamo kroz smanjenje zaposlenosti i proizvodnje, a potrošači kroz visoke cijene proizvoda na kraju - kaže Krešimir Kuterovac, bivši državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, danas poduzetnik.

Dodaje kako za primjer valja uzeti Francusku, koja u svojim silosima čuva godišnje zalihe žitarica, a koje ne mogu van dok nova žetva ne bude osigurana jer se na taj način osiguravaju od svih problema moguće nestašice i visokih cijena izazvanih profitnim špekulacijama nepoznatih pojedinaca na burzama.

- Jedno od rješenja koje danas možemo napraviti jest da Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HABOR) ima stalnu otvorenu kreditnu liniju za otkup i skladištenje primarnih roba za domaću industriju i stočarstvo, s minimalnom kamatom i zalogom uskladištenih roba koje se ne mogu izvesti. Nastavak je na tu mjeru potpore Mjera 4 Programa ruralnog razvoja za gradnju skladišta žitarica i uljarica, koju treba usmjeriti samo na one koji tu robu neće u drugom koraku izvoziti (prerađivači za vlastite potrebe i izvoz proizvoda) - kaže Kuterovac.

Vezano uz stanje robnih zaliha, one su u Hrvatskoj iz tko zna kojih razloga oduvijek bile tajne, no neslužbeno doznajemo da su nedavno na zalihama imali 3000 svinja (što je tjedni kapacitet jedne veće klaonice), a da se nekad na zalihama godišnje nalazilo 200-tinjak tisuća tona pšenice (što je tada bila samo trećina domaćih potreba, a posljednjih je godina oko polovine domaćih potreba). Iz Ravnateljstva za robne zalihe navode da "na današnji dan na stanju ima poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u knjigovodstvenoj vrijednosti od ukupno 278.876.332,75 kuna. U strateškim robnim zalihama nalazi se 62.312 tona pšenice koja se svake godine nakon žetve zanavlja pšenicom novog roda. Na stanju ima i 475 tona svinjskog mesa te 1014 tona junećeg mesa".

Čekaju pekarski ceh

Darko Pupovac, voditelj komercijale u tvrtki Žitni terminal d.o.o., jedne od najvećih izvoznika žitarica u Hrvatskoj (godišnje izveze oko 450.00 tona žitarica), koja također kreditira sjetvu te otkupljuje ratarske kulture, kaže da cijena pšenica od 2 kn/kg i više koja se ovih dana spominje u medijima nema veze sa stvarnošću te da je to izazvalo pomutnju na tržištu.- Cijena pšenice se danas na tržištu Hrvatske kreće, ovisno o klasi i paritetu, od 1,50 do 1,65 kn/kg FCA utovareno - kaže Pupovac.

Nakon poskupljenja pšenice i brašna, neki vinkovački pekari već su podigli cijene svojih proizvoda, a neki čekaju kakvu će odluku donijeti cehovska udruga jer drže kako je najbolje odrediti cijene kojih će se svi pridržavati iako, kažu, ima velikih pekara koji snižavaju cijene bez obzira na povećanje troškove inputa i tako potiču nelojalnu konkurenciju.

Edison Muhadri, vlasnik pekarskog obrta Dora u Starčevićevoj ulici u Vinkovcima, kaže kako su nešto od pekarskih proizvoda već poskupili, ali kruh još nisu. "Poskupili smo peciva za 50 lipa, najviše za kunu, a kruh ćemo također morati poskupiti jer već smo kupili brašno koje je poskupjelo 20 lipa po kilogramu s PDV-om", kaže vlasnik Dore.

Zbog poskupljenja pšenice i brašna Shkurte Vorfaj, vlasnik vinkovačke pekarnice Europa, kaže kako će morati poskupiti svoje proizvode. "Kod nas je još uvijek kruh šest kuna, peciva su po dvije kune iako bi realna, isplativa cijena bila 2,5 kuna. Kod nas se cijene nisu mijenjale već četiri ili pet godina. Što se mene tiče, nema problema, prihvatit ću svaku cijenu koju odredi naša pekarska udruga i toga se pridržavati. Trebamo se dogovoriti i ako cijena kruha, recimo, bude osam kuna, svi ćemo ga prodavati po toj cijeni", kaže Vorfaj.

U velikoj vinkovačkoj pekarnici Pekar početkom kolovoza povećali su cijene kruhu za sedam posto jer je na tržištu porasla cijena brašna, ali ne i ostalim pekarskim proizvodima. Pekarski obrt Merkur također očekuje odluku pekarskog ceha i do sada nisu povisili cijene svojim proizvodima. "Cijene pekarskih proizvoda trebalo je povećati još prije 10 godina jer cijene inputa su rasle, a naše cijene ostale iste. Nitko me iz pekarskog ceha još nije pozivao na sastanak gdje bismo dogovorili cijene nakon najnovijeg povećanja cijena brašna kako bismo koliko-toliko poslovali pozitivno", kaže vlasnik Merkura Matej Kristaj.