Iz HEP-a mora otići 510, iz Croatia osiguranja 200 ljudi

Vladin naputak o smanjenju broja zaposlenih u javnim poduzećima i tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu, uprave tih kompanija, kako se čini shvatile su puno ozbiljnije nego prošlogodišnju naredbu da trošak plaća smanje za deset posto. I dok je rezultat naputka o smanjenju troškova za plaće bio polovičan, jer se dio uprava pravdao kolektivnim ugovorima zbog kojih ne mogu rezati plaća, na izradi kriterija za smanjenje broja zaposlenih i programu zbrinjavanja viška radnika radi se u svim državnim poduzećima, piše Novi list.

Uz to javna poduzeća koja lani nisu smanjila masu za isplatu plaća čine to ove godine. Tako je i u tvrtkama kojima upravlja Hrvatski fond za privatizaciju i u javnim poduzećima, pa je »3. maj« već ranije najavio da će u sljedeća dva mjeseca izraditi program zbrinjavanja viška zaposlenih. Na istom programu već rade i u HEP-u. Ta je tvrtka od početka godine smanjila broj zaposlenih za 217, a najavljuju da je cilj da u HEP-u ukupno radi 1.360 ljudi, što znači da će u sljedećih 12 mjeseci iz HEP-a otići još 510 radnika.

"Troškovi zbrinjavanja su još u izradi, ali pouzdano znamo da će biti veći od 150 milijuna kuna," odgovaraju iz HEP-a na naše pitanje koliko će ih koštati smanjenje broja radnika. Što se tiče druge Vladi odluke o smanjenju mase za plaće za deset posto iz Elektroprivrede kažu da bi prema Vladinom zaključku trebali na godišnjoj razini smanjiti izdatke za plaće za 180 milijuna kuna i vjeruju da će do kraja godine ispuniti taj cilj. U prom polugodištu ove godine HEP je masu plaća smanjio za 70 milijuna kuna.
Hrvatske željeznice, jedno od najvećih državnih poduzeća koje i zapošljava najviše ljudi, također radi na provođenju Vladine odluke, koja se samo nastavlja na već započeti proces restrukturiranja i zbrinjavanja viška radnika dobrovoljnim odlaskom putem poticajnih otpremnina ili prelaskom u Željeznički fond.

"Uprave društava u HŽ Holdingu početkom ove godine napravile su anketu i zaprimile su oko 1.000 zahtjeva radnika iz pet matičnih društva i 14 ovisnih društava koji su se dobrovoljno izjasnili da bi željeli otići iz sustava uz poticajne otpremnine. Konačnu odluku o odobrenju sporazumnog prestanka ugovora o radu uz isplatu poticajne otpremnine donijet će uprave društava HŽ Holdinga za svakog radnika koji nije neophodan u procesu rada ili je zdravstveno nesposoban za obavljanje poslova na svom radnom mjestu," pojasnili su iz HŽ-a koji je već ranije smanjio izdatke za plaće za deset posto.

Dogovor sa sindikatima
Smanjenje troškova za plaće provedeno je i u Croatia osiguranju, tvrde u toj kompaniji, čiji je nadzorni odbor nedavno potvrdio i plan o smanjenju broja zaposlenih za pet posto, što je oko 200 ljudi, ali troškovi će, poručuju iz najvećeg hrvatskog osiguravateljskog društva ovisiti o tome koji od četiri izrađena scenarija će se provoditi. Podatke tome koliki su precizno troškovi zbrinjavanja i koliki je broj radnika koji će njima biti obuhvaćeni nisu nam dali ni u Plinacrou i Hrvatskoj lutriji, ali ističu kako su pripremili planove za provođenje Vladinih mjera, te da su ih dostavili resornim ministarstvima na uvid. U Plinacrou objašnjavaju i to da su u dogovoru sa sindikatima od siječnja ove godine sredstva potrebna za isplatu plaća manja za deset posto. U Hrvatskoj pošti su smanjenje broja zaposlenih odradili već u prošloj godini pa je broj radnika sa 12,5 tisuća pao na 10.480, a uz to je dvije tisuće djelatnika iz administracije prebačeno u operativni dio poslovanja. "Udio plaća u prihodima tvrtke smanjen je za 12 posto te sada iznosi 64 posto," poručuju iz Hrvatske pošte.