Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lis 2016

Iz EU fondova 345 milijuna eura za razvoj sedam hrvatskih gradova

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Poslovni.hr/Hina  

Iz EU fondova 345 milijuna eura za razvoj sedam hrvatskih gradova

Konačne alokacije odredit će se sukladno interesu gradova za pojedine specifične ciljeve te temeljem definiranih projekta.

Sedam gradova - Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod i Pula - imat će na raspolaganju ukupno 345,35 milijuna eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razvoj urbanih područja, objavilo je u petak Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.

Ministarstvo je, naime, početkom listopada odabralo tih sedam gradova u kojima će se provoditi integrirana teritorijalna ulaganja (ITU mehanizam).

Po podacima Ministarstva, indikativna alokacija u sklopu ITU mehanizma za grad Zagreb je 91,9 milijuna eura, Split 62,8 milijuna eura, Rijeku 49,6 milijuna eura, Osijek 44,1 milijun eura, Zadar 35,3 milijuna eura, Slavonski Brod 31,1 milijun eura, te Pulu 30,6 milijuna eura.

Iz Ministarstva napominju kako, nakon uručenja odluka o odabiru ITU područja, slijediti izrada i potpisivanje sporazuma u okviru kojih će biti i provedbeni plan ITU mehanizama za svaki grad.

Konačne alokacije odredit će se sukladno interesu gradova za pojedine specifične ciljeve te temeljem definiranih projekta.

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić naglašava važnost ITU mehanizma te ističe kako će njegovo provođenje doprinijeti decentralizaciji i jačanju gospodarskog razvoja. "Pomoću ovih sredstava sedam hrvatskih gradova postat će pokretači gospodarskog i društvenog razvoja Republike Hrvatske", izjava je ministra Tolušića koja se prenosi u priopćenju.

ITU mehanizam je mehanizam za provedbu aktivnosti koje imaju naglašenu teritorijalnu dimenziju i kombiniraju sredstva iz više tematskih ciljeva, a u Hrvatskoj se koristi za održivi urbani razvoj odnosno provođenje integriranih aktivnosti prepoznatih u okviru strategija razvoja urbanih područja.

Osnovni cilj tog mehanizma je ojačati ulogu gradova kao pokretača gospodarskog razvoja, a aktivnosti koje će se provoditi kroz ITU mehanizam doprinijeti će stvaranju povoljnijeg okruženja za poduzetnike, unaprjeđenju kulturne baštine i unapređenju sustava obrazovanja za odrasle. Također, očekuje se i modernizacija ponude strukovnog obrazovanja, poboljšanje usluga javnog prijevoza, povećanje energetske učinkovitosti, povećanje zapošljavanja te doprinos borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti, napominju iz Ministarstva.

Urbana područja odabrana su na temelju ograničenog poziva za odabir područja za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja kojeg je Ministarstvo objavilo u ožujku ove godine, a prihvatljivi prijavitelji bili su sedam najvećih urbanih centara u Hrvatskoj, odnosno, gradovi koji imaju više od 50.000 stanovnika u centralnim naseljima.

Ukupna indikativna alokacija u sklopu ITU mehanizma iznosi 345,35 milijuna eura, od čega je 253,35 milijun eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, 50 milijuna iz Kohezijskog i 42 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda, podsjećaju iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.


Komentari članka

Vezani članci

Kristjan Staničić: Cilj nam je da turistima kontinent bude jednako vrijedan motiv dolaska kao i obala

04.08.2026.

Hrvatska nije ni najskuplja ni najjeftinija destinacija. Cijenu mora pratiti i određena kvaliteta usluge

Hrvatska za 10 milijuna eura ide s Poljskom u utrku za AI gigatvornicu

31.07.2026.

Novac ide za budući zakup računalnih usluga, i to samo ako projekt koji koordinira Poljska pobijedi na europskom natječaju.

Fiskalizacija 2.0: Od 2027. i paušalci moraju izdavati eRačune

27.07.2026.

Od 1. siječnja 2027. i poduzetnici izvan sustava PDV-a, obrtnici, paušalci i proračunski korisnici moraju izdavati i fiskalizirati eRačune

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Tag cloud

  1. 2893 članka imaju tag turizam
  2. 2730 članka imaju tag hrvatska
  3. 1519 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk