Iz ekonomije u voćarstvo pa u nasade badema i marelica, Oliver Pavić našao je svoj recept za uspjeh

Kada nešto volite jesti, zašto to sami ne uzgajati pa uživati u vlastitim plodovima? Tako nekako krenula je priča Olivera Pavića iz Branjina Vrha u Baranji koji je prije tri godine osnovao OPG i krenuo u sadnju marelica, ali i badema!

"Dugo sam razmišljao o tome. Htio sam uzgajati nešto drugačije od drugih, a volim bademe i traženi su na tržištu. Pomoć u realizaciji plana dao mi je profesor s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku dr.sc. Aleksandar Stanisavljević koji me uputio na vlasnika Rasadnika Hadrović u Erdutu čiji hibrid kasno cvate, poslije marelice 10-15 dana, i otporan je na kasni mraz", otkriva nam Oliver koji je završio tri godine Ekonomskog fakulteta, a potom na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku magistrirao smjer voćarstvo.

Danas, kaže nam, ima oko 400 stabala badema i oko 600 stabala marelice u trećoj godini. Prošle je jeseni posadio još 1.200 stabala marelice dok će ove jeseni posaditi još šest hektara badema. Nažalost, dodaje, marelicu je ove godine pokosio mraz.
Mraz pokosio marelicu

"Vjerujte mi, stradalo je 80% marelica. Ne samo meni, svima u Baranji, u Erdutu... A bademu ništa!", priča Oliver dodajući da će ove godine ubrati tek oko 500 kilograma marelice. Slično kao i prošle godine kada je marelica bila u drugoj vegetacijskoj godini. Kada je u pitanju badem, u idealnim uvjetima trebao bi imati tonu po hektaru odnosno 2,5 tone ljuske po hektaru.

Badem otkupljuje Kraš, međutim plan mu je početi ga prodavati na malo. Pakirati u vrećice od pola do jednog kilograma. Kada je u pitanju uzgoj badema i marelica, navodi da su obje kulture prilično zahtjevne. Zahtijevaju dosta gnojiva i vode. Od zaštite, pak, koristi samo bakar.

Mladi voćar prijavio se i prošao i na Mjeri 6.1.1. za mlade poljoprivrednike Programa ruralnog razvoja. Odobrena su mu sredstva u iznosu od 50.000 eura (u sklopu investicija planirano je i navodnjavanje 2,5 hektara) i dosad je realizirao gotovo 70% investicije.

"Kupio sam dva hektara zemlje, obavio pripremu zemljišta, sadnju i sadnice, kupio novi traktor i priključke, malčer, atomizer, frezu...", nabraja naglašavajući da su mu, što je jasno i prema nabrojanom, odobrena sredstva jako puno značila. Zatvorio je cijeli proizvodni ciklus. Doduše, realizacija mjere nije prošla glatko jer je novce čekao dvije godine, tijekom kojih se promijenilo dosta toga. Propao mu je tako dogovoren plan kupnje hektara zemlje. Zemlja u Baranji, dodaje, prilično je skupa pa je kupovao zapuštene površine i dovodio ih u funkciju. U funkciju i sada stavlja 9 hektara zemljišta.
Uz voćnjake, ima i stado od 50 ovaca

"To je prilika koju vidim za daljnje širenje", kaže Oliver koji uz voćke ima i stado od 50 ovaca. "Krivac" je punac koji u svom voćnjaku ima malo stado ovaca pa je i zet dijelom koraknuo u stočarske vode.

Na OPG-u, iako je prilično posla, zaposlen je on, a uzima i sezonske radnike, no kao i većini, nije mu ih lako pronaći. "Ljudi idu van. U Njemačku, na more i teško je konkurirati zaradi koju tamo ostvaruju", iskreno kaže mladi Baranjac koji se prijavio i na mjeru 4.1.1. Programa ruralnog razvoja. No na njoj, boji se, nije uspio proći.

Da je riječ o budućem poduzetniku pokazao je Oliver Pavić još kao student. Naime, osvojio je treću nagradu na natječaju Osječko-baranjske županije "Najbolja poduzetnička ideja" 2013. godine. Nagradu je zaslužio za poduzetničku ideju “Akvaponski uzgoj kao kombinacija uzgoja smuđa i jagoda”. Na ideju je također došao razgovarajući s profesorom Stanisavljevićem i razmišljajući o novim tehnologijama.

Bit priče je bila sinergija uzgoja biljaka i riba, bez limitirajućih faktora. Produkti metabolizma riba su fosfor i kalij, te amonijak koji pretvaramo u nitrit, što je u konačnici neka vrsta NPK gnojiva kojim se prihranjuju biljke, objašnjavao je tada. No, daljnji put odveo ga je u drugom smjeru - prema marelicama i bademima.