IPARD-ov vjetar u leđa seoskom turizmu

Hoće li se turizam ruralnih područja dodatno pokrenuti novcem pretpristupnog programa Europske unije IPARD-a, koji Hrvatska ne koristi dovoljno? Ovih je dana, tijekom manifestacije Eko Etno Hrvatska, rečeno da je iz pretpristupnog programa IPARD, vrijednog 184 milijuna eura, Hrvatska dosad iskoristila tek 15 milijuna eura. Novi će se IPARD-ov natječaj, koji će biti raspisan u studenome ove godine, uz ostalo odnositi i na ulaganja u ruralnu ekonomiju, poput seoskog turizma.

Ministarstvo turizma se, istina, na sve moguće načine trudi pokrenuti turizam ruralnih područja, turizam kontinenta koji, međutim, i dalje u ukupnom turističkom prometu sudjeluje s premalih pet posto. Ništa se, doduše, nije dogodilo slučajno – kontinentalni su turizam sustavno, od svih ministarstava i vlada do Hrvatske turističke zajednice, zanemarivali proteklih 20 godina. Dok su njihovi kolege na obali bez većih problema i napora dobivali relativno povoljne kredite, potencijalni kontinentalni ulagači morali su se snalaziti bez ičije pomoći. Tek je Damir Bajs prije tri godine počeo značajnije pokretati stvari, ali i on je u više navrata rekao da se stvari iznimno teško pomiču s mrtve točke. »Ima interesa, ali ljudi su preplašeni. S jedne bi strane rado uzeli kredite za pokretanje turističke djelatnosti na svom gospodarstvu, a s druge im je jasno da će te kredite trebati vraćati i da ulaze u posao s kojim se dosad nisu bavili«, riječi su ministra Bajsa. Država im, međutim, širokogrudno prilazi u pomoć. U travnju prošle godine potpisan je program kreditiranja seoskog turizma u kojem Ministarstvo turizma, dakle država, poduzetnicima koji žele razvijati turističku ponudu na seoskim gospodarstvima subvencionira kamatu. Kamata za krajnjega korisnika iznosi tek dva posto, krediti mogu iznositi od 10.000 do 300.000 eura, uz rok otplate od 15 godina. Financira se, uz ostalo, obnova starih tradicijskih kuća, gradnja novih, novi ugostiteljski kapaciteti i dodatni sadržaji...

Bio je to prvi snažan vjetar u leđa razvoju seoskog turizma i vjerojatno je baš ta pogodnost pridonijela da ljudi aktivnije počnu razmišljati o ulaganju u tu vrstu djelatnosti. Neosporno je, naime, da Hrvatska ima potencijalno vrlo iskoristivu unutrašnjost, jedan od bitnijih temelja za dulje sezone, ali je isto tako činjenica da su se dosadašnja seoska turistička gospodarstva razvijala mimo pomoći države. Istarski agroturizam razvio se uz svesrdnu pomoć lokalnih političara koji su svojedobno sami s bankama dogovorili koliko-toliko podnošljivu kamatu. Na istoku zemlje, u Baranji, koja se također sjajno razvila, nisu imali pomoći ni lokalne politike, pa su se ljudi, s nevjerojatnom voljom, na stotine raznih načina snalazili da ostvare cilj. Osim što se, dakle, izborilo za povoljne kredite, Ministarstvo turizma subvencionira i putničke agencije koje su spremne poraditi na dovođenju gostiju u kontinentalna odredišta ili osmisliti neki kvalitetan sadržaj. Uskoro će se, dakle, povrh svega toga predstaviti još jedna pogodnost koja će ići na ruku turističkom poduzetništvu kontinenta. IPARD, pretpristupni program Europske unije za razdoblje do 2013. godine, dio novca namjerava preusmjeriti i u ulaganje u ruralnu ekonomiju, u ruralni turizam. Tako barem najavljuje Tugomir Majdak, načelnik Sektora za upravljanje programima ruralnog razvoja pri Ministarstvu poljoprivrede. Stručnjaci, međutim, ukazuju na važnost potpune dokumentacije, jer je nepotpuna dokumentacija dosad bila jedan od osnovnih razloga loše prolaznosti projekata. Isto tako, iako su kriteriji jasni, često se događa da prijave za IPARD ne zadovoljavaju osnovne standarde ili je riječ o ekonomski neodrživom projektu.

Robert Baćac, direktor tvrtke Ruralis, gdje su objedinjena gotovo sva istarska agroturistička gospodarstva, kaže da se IPARD-ov novac navjerojatnije neće davati izravno investitorima, nego će se trošiti na zajedničke programe, jačanje institucionalne suradnje, edukaciju, promociju u određenim destinacijama gdje se može razviti kontinentalni turizam, studijska putovanja i slično.