'Imate više od milijun hektara zemlje koja je neobrađena, hitno je iznajmite!'

ZAGREB - Hrvatski poljoprivredni sektor prevelik je i neučinkovit u odnosu na druge europske zemlje, upozorava se u najnovijem izvješću Svjetske banke o našoj zemlji.

Udio poljoprivrednika u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj je među najvećima u Europi jer poljoprivreda u nas zapošljava čak 14,2 posto radne snage. S druge strane, poljoprivreda stvara 7,4 posto nacionalnog dohotka, što je razmjerno malo ako se u obzir uzme broj zaposlenih, ali znatno više nego u Europskoj Uniji.

Među članicama EU veći postotak poljoprivrednog stanovništva od Hrvatske imaju samo Poljska (15,8 posto) i Rumunjska (30,6 posto), a poljoprivreda više sudjeluje u nacionalnom dohotku jedino u Rumunjskoj (10,5 posto) i Bugarskoj (8,5 posto).

No, učinkovitost hrvatske poljoprivrede daleko je od one u novim članicama EU, a još više zaostajemo ako se usporedimo sa starim članicama koje, iako imaju visoko razvijen poljoprivredni sektor, u poljoprivredi zapošljavaju čak četiri puta manje ukupnog broja zaposlenih. Tako, primjerice, u poljoprivrednom sektoru Velike Britanije radi samo 1,4 posto zaposlenih, koji obrađuju znatno veće poljoprivredne površine od onih u Hrvatskoj.

Koliko su slabi rezultati poljoprivrednog sektora u nas, vidi se i iz podataka prema kojima dodana vrijednost po poljoprivrednom radniku u Hrvatskoj iznosi samo 10.929 američkih dolara.

Istodobno je prosječni poljoprivrednik u starim članicama EU ostvario gotovo trostruko veću dodanu vrijednost od prosječnog hrvatskog poljoprivrednika, čak 29.275 dolara.

Analiza Svjetske banke dolazi u trenutku kad seljaci svako malo prosvjeduju i blokiraju prometnice te se žale na nedovoljnu potporu države. Stručnjaci ih, s druge strane, upozoravaju da pokušaju otkloniti vlastite nedostatke te da se okrenu proizvodnji drugih kultura, a ne samo pšenice.

Razlozi slabih poljoprivrednih rezultata u Hrvatskoj su prije svega usitnjenost zemljišta, ali i neiskorištenost velikog dijela površina. Prosječna veličina imanja u nas je 1,9 hektara, a samo jedan posto obiteljskih gazdinstava veće je od 20 hektara.

Glavni razlog fragmentiranosti zemljišta u Hrvatskoj su, smatraju u Svjetskoj banci, zakoni o nasljeđivanju, koji dopuštaju daljnju podjelu poljoprivrednih parcela čak i kada one postanu tako male da su gospodarski neodržive.

Dodatni problem za poljoprivredu proizlazi iz činjenice da je trećina od ukupno 2,7 milijuna hektara poljoprivrednih površina u vlasništvu države. U privatnom je vlasništvu preostalih 1,8 milijuna hektara, no čak 41 posto tih površina, ili više od 0,75 milijuna hektara, leži neobrađeno i predstavlja mrtvi kapital.

Hrvatska agrarna struktura, s visokim stupnjem fragmentiranosti zemljišta i prosječno malom veličinom poljoprivrednih gospodarstava, nije prikladna za današnju globaliziranu međunarodnu ekonomiju.

U Svjetskoj banci Hrvatskoj stoga preporučuju da se ugleda na Slovačku gdje se više od 90 posto poljoprivrednog zemljišta koristi na temelju sporazuma o najmu.

Iznajmljivanje poljoprivrednog zemljšta omogućava obrađivanje zemljišta na velikim i objedinjenim parcelama. Korist od toga imaju i država i vlasnici parcela koji ih ne obrađuju, a njihovim bi iznajmljivanjem mogli zaraditi.

Grivičić: Kažnjavati one koji ne obrađuju svoje zemljište

- Protiv problema nekorištenja poljoprivrednog zemljišta država bi se, kao u Francuskoj ili Švedskoj, trebala boriti kaznama. One bi natjerale ljude da iznajme poljoprivredno zemljište ili da ga sami počnu obrađivati - rekao je Darko Grivičić, član Hrvatskog seljačkog saveza. Rješenje za hrvatsku poljoprivredu on vidi i u boljoj politici poticaja, također prema uzoru na EU.

Tamo su, kaže, uz izravne poticaje koji postoje u Hrvatskoj, uobičajeni i dodatni poticaji koji se ne iskazuju kao poljoprivredni, ali koje uglavnom koriste poljoprivrednici.

Državno uplitanje

Grivičić je i protiv toga da država seljacima propisuje koja mineralna gnojiva i sjeme moraju koristiti jer je ta mjera namijenjena zaštiti neučinkovitih i skupih domaćih tvrtki, poput Petrokemije. Posljedica toga su i skuplji poljoprivredni proizvodi.

I druge kulture

- U našoj poljoprivredi dominira proizvodnja pšenice, a druge kulture su zapostavljene. Zato se u Hrvatskoj i gomila višak pšenice s kojom ne znamo što ćemo - napomenuo je Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisena.

Hrvatskoj je, prema njegovu mišljenju, nužno uvođenje tržišnih odnosa u poljoprivredni sektor. Nadalje, nemamo sagrađen sustav navodnjavanja. Prevelika je uloga sive ekonomije u agraru jer se mnogi tom djelatnošću bave kao sporednom, nakon što drugdje odrade radno vrijeme.