Imat ćemo najmanje mirovine u Europi!

Kad se prema metodologiji Europske komisije izabere 'idealni' hrvatski umirovljenik, tj. osoba koja je radila 40 godina, za cijelo to vrijeme primala plaću u visini prosječne plaće u zemlji, a u redovnu starosnu mirovinu je otišla s navršenih 65 godina, može očekivati mirovinu od približno 55 posto svoje zadnje plaće. Ako ništa ne promijenimo u mirovinskom sustavu, vjerojatno ćemo u budućnosti s visinom mirovina biti na samom europskom dnu, tvrdi Danijel Nestić, viši znanstveni suradnik na zagrebačkom Ekonomskom institutu.'To je jedan od lošijih omjera u Europi, samo Cipar, Bugarska, Rumunjska i Estonija imaju niže omjere. Ista takva osoba koja bi se danas zaposlila, a u mirovinu otišla 2052., može očekivati mirovinu u visini od 39 posto svoje zadnje plaće. To pokazuje pogoršanje relativne pozicije umirovljenika', kaže Nestić u intervjuu za Jutarnji list. Racionalizacija postojećeg mirovinskog sustava – prije svega povećanje prosječnog radnog staža – možda neće biti dovoljna da se održi sadašnja razina mirovina u odnosu na prosječnu plaću. Zbog toga Nestić predviđa da će se morati uključiti više sredstava, i to povećanjem transfera iz proračuna ili višim uplatama samih građana. Kako nam je državna blagajna u debelom minusu Nestić smatra da bi se građane trebalo motivirati na dobrovoljna ulaganja u osobnu štednju za starost. 'Bude li pritisak javnosti na rast mirovina prevelik, vjerujem da je realna opcija da se propiše viša stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje', kaže Nestić.