Imaju zalihe proizvoda, teško pronalaze tržište

Epidemija koronavirusa koja je paralizirala ili znatno usporila mnoge segmente života u Hrvatskoj, nedvojbeno će stvoriti brojne probleme i poljoprivrednicima koji s neizvjesnošću gledaju u budućnost i pitaju se kolike će štete imati i na koji će ih način sanirati.

Kada je riječ o proljetnoj sjetvi Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije, kaže da većih problema u osiguravanju repromaterijala neće biti.

- U prva dva mjeseca ove godine Županija je poduzela niz koraka kojima želi unaprijediti proizvodnju i podignuti kvalitetu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Uvjeravaju me da imamo repromaterijala, a razgovarao sam s najjačim organizatorom u našoj Županiji, koji kaže kako gotovo sve što se tiče ratarske proizvodnje imamo na raspolaganju. Manjih problema ima s nekim povrćem, posebice sjemenskim krumpirom, jer nema dostatnih količina, a uskoro slijedi dobava - naveo je Matić, pojašnjavajući kako sve raspoložive informacije navode na zaključak kako proljetna sjetva najvećim dijelom nije upitna.

Ako bi za poljoprivrednike bile uvedene striktne mjere izbjegavanja socijalnoga kontakta, Matić je poručio kako im to ne bi bio problem, jer su uređaji veliki i učinkoviti, svatko će na njivama izvršiti zadaću te u samom postupku sjetve niti nema značajnog dodira i komunikacije među ljudima.
Upitan plasman

Na upit kakva je atmosfera među proizvođačima, odgovorio je kako zebnje ima među onima koji dobro procjenjuju ne samo sadašnje stanje, nego i potencijalne probleme u budućnosti.

- Primjerice, jedan je poljoprivrednik u plasteniku uzgojio ranu salatu, ali sada nema kupaca, jer je sve stalo. Drugi je stvorio velike zalihe suhomesnatih proizvoda, no svjestan je kako neće biti sajmova u Dubrovniku, Splitu, Rijeci i drugim gradovima, nema odlazaka u Austriju i Njemačku gdje bi u normalnim okolnostima bilo zainteresiranih kupaca, a ni za Uskrs neće biti plasmana planiranih količina. Možemo pretpostaviti kako trećina uskrsnih košarica neće biti napravljena - istaknuo je Matić.

Stoga je potencirao kako će svi koji su legalizirali proizvodnju imati problema s plasmanom suhomesnatih proizvoda, no vjerojatno će u istoj poziciji biti i proizvođači sireva. S obzirom na to da nitko ne može niti okvirno predvidjeti koliko će borba s koronavirusom trajati, jasno je kako mnogim proizvođačima najviše briga donosi plasman robe.

- Bio sam kod proizvođača u Vrbanji koji ima robu u vrijednosti milijun i pol kuna, ali je nema komu prodati. Niti ga tko zove, niti proizvode ima gdje odvesti i ponuditi, a bit će iznimno teško ući u trgovačke lance onima koji su to već učinili. Vjerojatno će takvi ljudi biti u krizi, jer prema posljednjim mjerama nema svatova, proslava imendana, rođendana, obljetnica… Nema okupljanja - naveo je Matić.
Kritične točke

Jasno je kako će Županija pomoći u okviru svojih mogućnosti, ponajprije u stvaranju novih modela trženja, organizacije i zaštite. Svima je jasno kako dovoljno novca za intervenciju u cijeli proces i podmirenje šteta nema ni država, međutim Matić je poručio kako se već sada daju naslutiti neke kritične točke te će im zadaća biti pravodobna i kvalitetna intervencija.

- Nemamo drugu opciju. Držim kako u ovom trenutku nije primjereno precizirati bilo koji potez, jer je prerano. Treba se strpjeti još nekoliko dana i vidjeti razvoj situacije. Uzalud nam je sada obećati "sto čuda" kad za pet-šest dana sve može biti drastično drugačije, možda mnogo gore i neizvjesnije, ali i mnogo jasnije oko nekih konkretnih problema. Još uvijek nitko nije u gospodarski životnoj nevolji, ali moramo pozorno pratiti tijek događaja. Primjerice, može se dogoditi da netko zbog bilo kojeg problema ne može platiti struju, pa mu farma više ne bi bila u funkciji - naveo je.

Prema Matićevim riječima svi se moraju orijentirati na održavanje sadašnjeg sustava proizvodnje, jer bi - ako kriza bude velika - dio proizvođača mogao ostati bez objektivne mogućnosti plaćanja struje, vode, goriva, ili bilo čega drugoga.
Također bi zbog izostanka plasmana svojih proizvoda neki poljoprivrednici mogli brzo doći u krizu i stoga pravodobno treba intervenirati, jer - kako je rekao - nekom 50 tisuća kuna znači život, dok nekom drugom 50 milijuna kuna ne znači ništa.