Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Lip 2010

I veliki i mali proizvođači u utrci za tržište halal-hrane

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

I veliki i mali proizvođači u utrci za tržište halal-hrane

Hrvatske tvrtke izvoze na 44 tržišta više od 250 milijuna dolara proizvoda certificiranih u skladu s kvalitetom halal, a neke od njih su izvoz na regionalno tržište povećale i 40 posto nakon dobivanja certifikata. Halal je arapska riječ koja znači dozvoljeno, dopušteno i ugodno prema islamskim propisima. Takav certificirani proizvod je onaj koji zadovoljava sve propise o zdravstvenoj ispravnosti, higijeni i sanitarnim propisima u čijem sastavu nema nijednog sastojka koji je zabranjen za upotrebu. Dakle, certifikat jamči da proizvod ne sadržava sastojke koji su zabranjeni za muslimane, poput alkohola ili svinjetine, ali propisuje i način prehrane i klanja životinja, skladištenje i cjelokupnu pripremu prehrambenih artikala. Osim toga, to znači da tvornica alkoholnim sredstvima ne smije dezinficirati pogon. Halal-kvalitetu može isključivo potvrđivati autorizirana certifikacijska kuća koju za to ovlasti Islamska zajednica.

Certifikat halal ima dvadesetak hrvatskih tvrtki - Agrokor, Vindija, Podravka, Kraš, Stella Croatica, Perutnina Ptuj-Pipo Čakovec, Puris, Viro, Zvečevo..., oko tisuću proizvoda, a više ih je u postupku dobivanja tog certifikata, čak i za vodu, slastice i druge proizvode. Primjerice, Kraševe su napolitanke na tržištu Saudijske Arabije prisutne tridesetak godina, dok je Perutnina Ptuj-Pipo Čakovec certificirala čitavu proizvodnju po tom standardu. S obzirom na to da su proizvodi s halal-certifikatom prisutni u svim prehrambenim navikama i svim područjima svijeta, prihvatljivi za sve životne dobi i za pripadnike drugih konfesija, zdravstveno ispravni i dodatno provjereni i kontrolirani, za njih se sve više odlučuju i pripadnici drugih vjera, a ne samo muslimani.

Primjerice, u Velikoj Britaniji, prema podacima britanske agencije za sigurnost hrane, hranu halal konzumira oko šest milijuna korisnika, od toga su samo dva milijuna muslimani. Halal-hrana je sve popularnija u Europi te se očekuje 20 do 25-postotni rast poslovanja s takvom hranom u idućih deset godina. Ukupno europsko tržište halal-hrane procijenjeno je na oko 66 milijardi dolara, uključujući meso te svježu i pakiranu hranu, dok je vrijednost globalnog tržišta procijenjena na oko 634 milijarde dolara. Sve više tih proizvoda osim u trgovinama posebne hrane sve češće možemo naći na policama trgovina velikih maloprodajnih lanaca. U Europi su trenutačno najpopularniji halal-proizvodi mlijeko u prahu, razni pojačivači okusa, začini i umaci.

Splitski proizvođač delikatesnih proizvoda Stella Croatica prvi je u Hrvatskoj uveo halal-certifikat na nagovor poslovnih partnera iz Kuvajta, a svoje proizvode izvozi na Srednji istok i u Ujedinjene Arapske Emirate. Da je riječ o posve novom trendu u strategijama hrvatskog izvoza, svjedoči i to što su se u utrku za proizvodnju te robe uključile i najveće hrvatske kompanije, ali i niz srednjih i manjih tvrtki u rasponu od obiteljskih gospodarstava koja proizvode med do šećerana i farmi nojeva. Sve su one u relativno kratkom vremenu prilagodile svoje pogone i proizvode uvjetima iz šerijatskih pravila koja propisuju što je halal. Nadzor nad tim tvrtkama i izdavanje posebnog certifikata, 'ulaznice' na tržište vrijedno više od 150 milijardi dolara, provodi Agencija za certificiranje halal-kvalitete u Tuzli, čija podružnica u Islamskom mešihatu u Zagrebu izdaje certifikate. Velika delegacija hrvatskih gospodarstvenika, koju su okupili HGK i Mešihat, otputovala je i na svjetski halal-sajam Halal World Expo, koji se godišnje održava u Abu Dhabiju. Ondje je u izravnim razgovorima s poslovnim partnerima iz arapskih zemalja mogla ugovoriti izvoz hrvatskih halal-proizvoda u idućem razdoblju, kako bi se prošlogodišnji izvoz u arapske zemlje, vrijedan oko 450 milijuna kuna, višestruko premašio.

Priprema hrane prema standardu halal provodi se na poseban način. Postoji procedura prema kojoj se, u određeno vrijeme u godini, može proizvoditi hranu po tim standardima. Zadnjeg dana u prethodnom tjednu mora se temeljito, na propisan način, očistiti proizvodni pogon. Sirovina mora biti posebno deklarirana, a proizvođači mora imati izjavu dobavljača da nije bila u kontaktu ni sa jednim zabranjenim proizvodom. Izgleda komplicirano, ali, kažu, samo kad se radi prvi put. Halal-proizvod se pakira, hermetički zatvara, stavlja u skladište i etiketira znakom halal-hrane u skladu sa šerijatskim propisima, uz uvažavanje naputaka agencije za monitoring. Tjedan nakon toga proizvođači se vraćaju u proizvodnju prema standardu HACCP.


Komentari članka

Vezani članci

HGK odveo dva naša startupa u Japan: Što su tamo naučili promijenilo im je poslovanje

09.07.2026.

Japanski investitori već nakon prvog sastanka potaknuli su ih da promijene pitch, posvete se financijskim projekcijama i prestanu u prvi plan stavljati svoju ideju. Što su još naučili na studijskom putovanju u Japan, ispričali su nam Luciano Beg iz ECOcub

Hrvatska lani uvezla hrane za gotovo 7 milijardi eura: Deficit dosegnuo 2,85 mlrd. €

14.05.2026.

Hrvatska je prošle godine uvezla poljoprivredne i prehrambene proizvode u vrijednosti gotovo sedam milijardi eura te ostvarila deficit od 2,85 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 74 posto u 2020. na 59 posto prošle godine, a zbog niske sa

Tržište rada traži nove vještine, nužno povezati obrazovanje i gospodarstvo

20.03.2026.

Zbog sve izraženijeg nedostatka radnika, osobito kvalificiranih, nužno je snažnije povezivanje obrazovnog sustava i gospodarstva te veća ulaganja u razvoj vještina koje odgovaraju stvarnim potrebama tržišta, pokazali su rezultati istraživanja Hrvatske gos

Proljetna sjetva 2026.: Dovoljno sjemena, rast interesa za jednu uljaricu, a što je s gnojivom?

09.03.2026.

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini proizvedeno je oko 1,05 milijuna tona pšenice, čime je prvi put premašena simbolična granica od milijun tona

Ozbiljan deficit: Fali nam 30 milijuna litara vina, a omotnica neiskorištena

26.02.2026.

Pokrivenost uvoza izvozom pala je s gotovo 50 posto prije desetak godina na manje od 30% danas, rekao je prof. dr.sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK naglasivši da je zato važno da i novac koji dolazi kroz Vinsku omotnicu iskoristimo u cijelosti.

Tag cloud

  1. 2893 članka imaju tag turizam
  2. 2730 članka imaju tag hrvatska
  3. 1519 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk