I preporuka je potvrda da ste najbolji kandidat za posao

U tijeku selekcijskog procesa poslodavac gotovo sve informacije saznaje od samog kandidata, odnosno potencijalnog posloprimca, a često se oslanja i na vlastitu intuiciju. Brzo i intuitivno donošenje zaključka o kandidatu za posao može biti pogubno, pogotovo kad je riječ o radnim pozicijama u kojima se traži preuzimanje inicijative, kreativnost, analitičnost, pregovaranje i komunikacija s klijentima. Dodatne informacije poput preporuke, dobivene od treće strane, imaju dodatnu težinu i relevantnost i neosporna su prednost u odnosu na kategorije tipa ‘prema osjećaju’ ili ‘intuitivno’ koje treba izbjegavati pri izboru radnika.Preporuka je zapravo pismo u kojem pisac/bivši poslodavac opisuje kvalifikacije, karakteristike i sposobnosti osobe za koju piše preporuku te znak da je osoba koja se preporučuje stručna i mjerodavna. Dakle, ona je svojevrstan potvrda o znanju, iskustvu i drugim vrijednostima koje posloprimac donosi u novu tvrtku.

Ugled na kocki
U razvijenim zemljama standardna je procedura da uz životopis ide preporuka bivšeg poslodavca, ali i obveza da se preporuka provjeri. U Hrvatskoj nije nužno imati pisanu preporuku, izuzev ako u oglasu za posao sprecifično navedeno da se traži, što je vrlo rijetko. Unatoč tome što još nije dovoljno uobičajeno traženje preporuke pri oglašavanju potrebe za radnikom, neki poslodavci traže pismenu preporuku pri zapošljavanja pojedinca, a to su najčešće privatna poduzeća. Ponekad radnik može sam zatražiti preporuku od svojeg poslodavca, ali poslodavac je nije obvezan dati, već je ona izraz njegove dobre volje i mišljenja o radniku. Nekim pak poslodavcima poslovna politika brani davanje pisanih preporuke, već odgovaraju samo na upit ili poslodavci koji ne žele dati bilo kakve informacije o svojim bivšim zaposlenicima. Naime, zajedno s preporukom poslodavac predstavlja i sebe te stavlja svoju reputaciju na kocku daje li preporuku osobi koja je ne zavrjeđuje.Bez obzira na potražnju za preporukom, većina agencija savjetuje posloprimce da svoj životopis obogate preporukom. Pisanje životopisa dobro je završiti s rečenicom ‘preporuke dostupne na zahtjev’ ili čak navesti kontakte osoba koje su vas spremne preporučiti.

Kao jaje jajetu
Darko Ševa, menadžer na portalu Posao.hr, objašnjava kako praksa pokazuje da preporuku u životopis češće uvrste kandidati s višim stupnjem obrazovanja i bogatijim radnim iskustvom. Usprkos tome, dodaje, bilo bi dobro da i osobe sa siromašnijim iskustvima ili znanjima uz životopis prilože preporuku jer u njihovom slučaju ona može imati još biti još važnija pri odabiru. Naša sugovornica Željka Banić imala je nekoliko iskustava vezanih uz traženje preporuke pri intervjuiranju kod potencijalnih poslodavaca.

- Obično bi postavljali opisna pitanja vezana uz vrstu posla, stečene vještine na bivšim radnim mjestima te razlog odlaska. Pitanje preporuke postavilo bi se kad bi se ispitivač osvrnuo naživotopis u kojem sam navela da su preporuke dostupne na zahtjev. Dakako, slijedilo je pitanje od koga je preporuka i kakva je – kaže Željka i dodaje da se zbog međunarodnog radnog iskustva koje je stekla kao studentica i postavilo pitanje snalaženja u stranoj zemlji, odnosa s poslodavcem te održavanja kontakta s njim.

Iako preporuka sama po sebi nije jamstvo za dobivanje posla pa čak ni prolazak u uži krug selekcije jer poslodavce ponajprije zanimaju iskustvo, obrazovanje i motivaciju kandidata, njen utjecaj može biti važan. U potonjim fazama, kad poslodavci biraju između nekoliko kandidata koji su najčešće izjednačeni po kvalifikacijama i iskustvima, preporuka može odigrati presudnu ulogu. Međutim, unatoč iznimkama, veliki je problem što većina pisanih preporuka nalikuju jedna drugoj kao jaje jajetu. Napisane su općenito i vrlo rijetko navode primjere ponašanja u konkretnim radnim situacijama i snalaženja sa stresnim i problematičnim situacijama, tako da je i njihov utjecaj u procesu selekcije ograničen. Mogu ostaviti pozitivan dojam u smislu da se osoba koja ih je priložila angažirala oko prijave koju šalje i da je vjerojatno motivirana.

Telefonska provjera
Također, vrlo je važno provjeriti vjerodostojnost preporuke. Provjeravanje najčešće ovisi o tome koliko je daleko kandidat dospio u selekcijskom postupku. Kandidati koji ostanu u najužem krugu ‘pod povećalom’ su i u toj se fazi najčešće provjeravaju preporuke. Ovisno o tipu preporuke, dakle da li je ona usmena ili pismena te dostupnim podacima preporuka, može se provjeriti direktno - kontaktiranjem konkretne osobe koja je napisala preporuku ili indirektno - kontaktiranjem tvrtke u kojoj je kandidat radio.

Agencija Selectio vodeća je hrvatska tvrtka specijalizirana za savjetovanje u ljudskim resursima i potragu za kadrovima koja koristi tzv. kontroliranu telefonsku provjeru preporuka. - U kratkom telefonskom razgovoru popričamo s osobama čije nam kontakt kandidat dostavi. Ne provjeravamo na svoju ruku jer su diskrecija i zaštita kandidata temeljna načela našeg poslovanja i uspjeha i nipošto ne bismo željeli dovesti kandidata u neugodnu situaciju - objašnjava Jasmina Sočković, direktorica tvrtke.Telefonski kontakt omogućuje da se, ovisno o tijeku razgovora, uz klasična pitanja zatraže i dodatna objašnjenja te konkretni primjeri ponašanja. Dosadašnje, dugotrajno iskustvo provjere preporuka pokazalo je da se na taj način može uspješno zaokružiti slika o kandidatu i potcrtati mišljenje dobiveno na temelju ostalih selekcijskih metoda i alata koji se koriste. - Primijetili smo da se takav način provjere preporuka mnogo češće koristi u inozemstvu te da su strani sugovornici mnogo opušteniji u komunikaciji i lakše govore i o negativnim iskustvima s kandidatima, nego naši sugrađani – zaključuje Sočković.