Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Lip 2017

HZZ je nemoćan

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Linda Perić  

HZZ je nemoćan

Premda je na birou trenutačno 175.800 nezaposlenih, poslodavcima u turističkom sektoru to ništa ne znači. Od čitave te "vojske" ljudi bez posla i stalnih prihoda, hotelijeri i ugostitelji sebi ne mogu osigurati sezonsku radnu snagu. Znači li to da ih mizerno plaćaju i da im, općenito, nude loše uvjete, možemo samo nagađati, no činjenica je da su se poslodavci našli u problemu. Prema informacijama koje su izišle u javnost, duž obale trenutačno nedostaje više od 9000 sezonaca, a neki tvrde da je ta brojka i veća.

Zanimljivo je da iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), preciznije njihovog Udruženja ugostiteljstva i turizma ovakav podatak ne potvrđuju, ali ni ne demantiraju. O ovoj temi, premda bi to njihovim članovima bilo u interesu, uopće ne žele konkretno razgovarati jer drže da bi im to, sad kad je već startala turistička sezona, samo naštetilo?!

Doznali smo, međutim, da je HUP, u suradnji s Obrtničkom komorom, u procesu izrade kvota za uvoz strane radne snage, sukladno potrebama u ugostiteljstvu i turizmu. Primjera radi, konobara se na ovaj način traži tisuću, sobarica 620, kuhara 500, servirki 180... Pretpostavka je kako će se, s obzirom na najave o novim investicijama u turizmu i hotelskim objektima koji će biti otvoreni sljedeće godine, te potrebe samo još povećavati.

Nekvalitetan kadar

Da je voda došla do grla kad je u pitanju manjak radne snage potvrđuje nam i Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

- Prema mojim procjenama trenutačno nedostaje 10.000 sezonaca, od čega tek 10 posto u Istri jer se tamošnji poslodavci na vrijeme pripreme, a 90 posto u ostatku države. Ne čudi me što HUP ne izlazi otvoreno s tim podacima jer je sezona počela, hotelijeri već imaju ugovore s agencijama i ne bi baš bilo zgodno da se sazna kako fali radne snage. Ove kvote za strance oni izrađuju svake godine, a mi ih uvijek iznova rušimo jer dajemo prednost domicilnom radniku koji bi i poslodavcu trebao biti najisplativija opcija. Naši hotelijeri i ugostitelji morali bi, međutim, shvatiti da plaće koje daju definitivno nisu motivirajuće - kaže Andrić.

Sezonci u sektoru turizma; konobari, kuhari, prodavači, sobarice, čistačice, kuhinjski radnici, recepcionari..., mjesečno u prosjeku zarade 4.200 kuna. Tko bi, kaže sindikalist, radio za to ako još mora platiti i hranu i smještaj...
- Slavonci definitivno ne, oni su otišli u Njemačku ili Irsku gdje kao radnici uživaju sva prava, dobivaju trinaestu plaću i slično. U HUP-u su valjda svjesni kako ni Bosance više neće tako lako privući jer i oni znaju da će puno bolje proći ako odu na sezonski rad u, primjerice, Austriju... Ostaju nam tako Bugari i Rumunji, koji se nisu pokazali kao osobito kvalitetna radna snaga. Gosti koji dođu u Hrvatsku počeli su primjećivati nekvalitetan kadar koji ih poslužuje, a to je ogroman minus za naš turizam - drži Eduard Andrić.

Sezonac koji radi u Hrvatskoj u velikoj je neizvjesnosti, između ostalog, i zato što radi na određeno vrijeme, a ugovori se ponekad produžuju mjesec za mjesecom.

Padanje s nogu

- Ako krivo pogleda poslodavca, leti, i to bez ikakve odštete... Imamo 50 novih hotela i 800 milijuna eura investicija, a broj stalno zaposlenih u turizmu stalno pada. Upozorio sam na ovaj problem i resornog ministraGarija Cappellija i ponudio mu jedno rješenje koje je on prihvatio. Naime, predložio sam mu da u Pravilnik o kategorizaciji hotela uvrsti stavku prema kojoj bi u hotelu na neodređeno vrijeme moralo biti onoliko osoba koliko ima ležajeva. Na taj bismo način podigli kvalitetu hrvatskog turizma - govori čelnik Sindikata, kojeg pitamo kako će se ove sezone riješiti problem nedostatka sezonaca budući da on navodi kako se HUP-ove kvote za uvoz radne snage neće realizirati.

- Riješit će se kao i svake godine, i to tako da se teret posla svali na onu manjinu stalno zaposlenih koja će raditi i po 12 sati dnevno, bez slobodnih dana... Kad završi sezona, doslovce će padati s nogu, a niti jedan sat koji su odradili prekovremeno neće im biti plaćen - tvrdi Andrić.

Čanić: Radisson Blue je popunjen

Sandra Čanić, menadžerica hotela "Split Radisson Blu", zadužena za ljudske resurse, kaže da se i oni svake godine suočavaju s problemom nedostatka radne snage.

- Uvjeti u sektoru ugostiteljstva, u smislu visine primanja, duljine ugovora, dodatnih benefita, ukupne radne satnice i slobodnih dana značajno variraju, pa su usporedbe nezahvalne. Radisson Blu Resort Split, kao dio međunarodnog lanca hotela, velik naglasak stavlja na poštivanje radničkih prava, u prvom redu kolektivnog ugovora... Logični cilj nam je što dulje zadržavanje i povratak dobrih radnika jer je kvalitetnog djelatnika teško naći, ali i obučiti. Ove godine zbog renovacije hotela tražimo nešto manje radnika nego inače i stotinjak sezonskih pozicija već je gotovo popunjeno - kaže Sandra Čanić.

HZZ je nemoćan

Zanimljivo je i da Hrvatski zavod za zapošljavanje, kao posrednik, nije mogao udovoljiti svim potrebama poslodavaca kad je u pitanju sezonsko zapošljavanje. Naime, u prva četiri mjeseca ove godine putem HZZ-a je traženo ukupno 24.839 sezonskih radnika u svim djelatnostima, od čega najviše (njih 17.933) u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane -
konobara, kuhara, prodavača, sobarica, čistačica, kuhinjskih radnika, pomoćnih kuhara, pomoćnih konobara, recepcionara, turističkih animatora...
HZZ je, međutim, samo djelomično uspio odgovoriti na potrebe poslodavaca, pa je posredovanjem Zavoda zaposleno 14.688 sezonaca, što je 10.000 manje od brojke koju su poslodavci tražili.

Kategorija 'stalnih'

Među onima koji su ove godine angažirani na sezonskim poslovima nema puno novih "stalnih sezonaca", tek njih 842. Riječ je o mjeri kojom poslodavac može i iduću sezonu zadržati dobrog radnika, ali mu je za vrijeme "mirovanja" dužan plaćati sve doprinose - zdravstveno, mirovinsko... Žele li poslodavci, pak, uštedjeti na ovim stavkama ili se sezoncima nije drago obvezivati, teško je reći. Činjenica je, međutim, da osam stotina "stalnih" sezonaca nije velika brojka.


Komentari članka

Vezani članci

Kristjan Staničić: Cilj nam je da turistima kontinent bude jednako vrijedan motiv dolaska kao i obala

04.08.2026.

Hrvatska nije ni najskuplja ni najjeftinija destinacija. Cijenu mora pratiti i određena kvaliteta usluge

Digitalni nomadi mogli bi biti lijek za našu turističku sezonalnost

03.08.2026.

Sezonalnost je neugodna boljka hrvatskog turizma koja se može ublažiti jačanjem Hrvatske kao destinacije za život i rad na daljinu, odnosno boljim povezivanjem aktivnog turizma i digitalnih nomada.

Završava era zimmer freia: Što čeka male iznajmljivače?

02.08.2026.

Novi porezi, stroža pravila i pad profitabilnosti mijenjaju privatni smještaj, a stručnjaci upozoravaju da je doba rekorda završilo.

Elitni dio hrvatskog turizma ne gubi goste: "Najveći izazov nam je što nam nedostaju iskusni radnici"

30.07.2026.

Nautička sezona u hrvatskim marinama s većim udjelom stalnih vezova je stabilna, a u čarteru izloženija kasnijim rezervacijama i snažnoj mediteranskoj konkurenciji, dok je nedostatak iskusnog osoblja i dalje glavni izazov, rekla je za Hinu predsjednica Ud

Što se iznajmljivača tiče, Airbnb više nema prednost nad Bookingom

30.07.2026.

Airbnb mijenja model naplate provizije za domaćine, umjesto dosadašnja tri posto, iznajmljivači će plaćati 15,5 posto naknade. Iznajmljivači nisu sretni zbog ove promjene, jer kako kažu, njome Airbnb gubi svoju prednost ispred konkurencije.

Tag cloud

  1. 2893 članka imaju tag turizam
  2. 2730 članka imaju tag hrvatska
  3. 1519 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk