Hrvatsku čekaju velika ulaganja u elektroenergetski sektor

U Hrvatskoj će nužno biti slijedećih godina značajno povećanje cijena električne energije kako bi se održao elektroenergetski sustav. Sadašnje cijene električne energije za kućanstva i industriju su u prosjeku 30 posto ispod europskog prosjeka.

Takav je nesrazmjer cijena prisutan unatoč činjenici da je krajem prošle godine kod nas električna energija praktično najviše poskupjela u cijeloj Europi, za 21,1 posto. Hrvatska je u nepovoljnom položaju kod tržišnih cijena električne energije u odnosu na europski prosjek jer je među najvećim uvoznicima električne energije. Naime, skoro polovicu električne energije potrebno je uvoziti, tako da povećanje cijena do europskog prosjeka tržišno neće biti dovoljno.

Otežavajuće su okolnosti i nužnost obnove i proširenja kapaciteta prijenosnog sustava te činjenica da će zbog starosti postojećih energetskih izvora biti potrebna značajna ulaganja u njihovu obnovu i rekonstrukciju, a neki će pogoni morati biti i zatvoreni. Za skoro 30 posto postojećih izvora do 2020. godine istječe rok uporabe.

Obnova sustava
Investicije u elektroenergetski sektor nužne su prije svega zbog sigurnosti opskrbe električnom energijom i strateškog usmjerenja Vlade Republike Hrvatske na taj sektor, naznačenog u nacionalnoj energetskoj strategiji. Usto, ekonomski je važna i proizvodnja električne energije odnosno zadovoljavanje domaće potrošnje jer cijene energenata na svjetskom tržištu sve više rastu.

Kao posljedica dugogodišnjeg neulaganja u proizvodne kapacitete Hrvatska elektroprivreda mora pod hitno obnoviti sustav ali to ne može sama financirati, nego se mora zadužiti, a taj dug će vraćati građani RH kroz veću cijenu električne energije. Osim sustava prijenosa nužna su i ulaganja u nove izvore kako bi se što više električne energije proizvodilo iz vlastitih izvora.

Bez obzira što je električnoj energiji HEP nedavno već podigao cijenu za preko 20 posto, to još uvijek nije dovoljno kako bi se mogli realizirati investicijski projekti; niti u nove izvore, niti u prijenosni sustav. Poseban je problem što je većina nadzemnih vodova u RH u pogonu od šezdesetih godina prošlog stoljeća, a do sada su u pogonu i vodovi iz četrdesetih godina prošlog stoljeća. I kod otvaranja tržišta, slijedeće godine HEP mora najmanje 10 posto tržišta otvoriti za druge ponuđače, problem će ostati jer su gubitci električne energije u sadašnjem prijenosnom sustavu u Republici Hrvatskoj daleko iznad europskog prosjeka. Bilo tko da dođe na tržište neće dopustiti tolike gubitke električne energije, a država će kao vlasnik prijenosnog sustava morati ulagati značajna sredstva u obnovu sustava i njgovo nužno proširenje.

S druge strane, više od polovice proizvodnje u RH dolazi iz hidroelektrana čime je proizvodnja značajno ovisna o hidrološkim prilikama koje znaju biti varljive i nepovoljne. Već dvije godine traje sušno razdoblje koje je značajno utjecalo na povećanje uvoza električne energije. Nastavak sušnog razdoblja bio bi vrlo težak udarac na poslovanje HEP-a.

Zavisnost od HE
U strukturi elektroenergetskog sustava, više od polovice izvora čine hidroelektrane. Hrvatska zbog toga spada među vodeće zemlje u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Sada je u Hrvatskoj u pogonu 26 hidroelektrana, akumulacijskog i protočnog tipa, a raspoređene su u tri proizvodna područja (HE Dubrovnik je samostalni pogon). Sve hidroelektrane HEP-a dobile su certifikat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, a hidroelektrane proizvodnih područja Sjever i Zapad i certifikat za sustav upravljanja kvalitetom (ISO 9001) i zaštitom okoliša (ISO 14001).

Projicirano ulaganje u nove izvore električne energije i prijenosnu mrežu u energetskoj strategiji RH u sljedećih 7 godina je 19,036 milijarde kuna. To baš i nije u skladu s financijskom pozicijom HEP-a. Prošle je godine njegova dobit iznosila 71 milijun kuna, a godinu prije 2011. samo 8 milijuna kuna.

Godišnji trošak na kamate HEP-u je veći od 350 milijuna kuna. Samo u planu isplata na ime otpremnina višku zaposlenika (sada je u HEP-u oko 13 tisuća zaposlenih) je 250 milijuna kuna. Slijedom toga, HEP- ova financijska pozicija teško prati operativno poslovanje, pa su se tako morali zadužiti u zadnje vrijeme 500 milijuna američkih dolara na stranom tržištu kako bi stabilizirali poslovanje.