Hrvatska poljoprivredna proizvodnja nije ni blizu samodostatna: ‘Najviše nam nedostaje mlijeka

Hrvatska poljoprivreda ne proizvodi dovoljno, a nije ni konkretna, poljoprivredna proizvodnja jedva da se pomaknula od vremena prije ulaska u Europsku uniju. Od 2014. godine uvoz je narastao za četiri milijarde eura, na 6,4 milijarde. Pokrivenost uvoza izvozom je samo 61,15 posto. Godinama uvozimo najviše mesa, pogotovo svinjetine, uvozimo sve više kruha i pekarskih proizvoda, pića, alkohola, octa, stočne hrane, kakaovca te povrća. Što naši građani najviše troše, to najviše i uvozimo, rekla je savjetnica za poljoprivrednu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić na konfereciji »Budućnost hrane i maloprodaje« održanoj pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, dodavši da nam je prošle godine kukuruz bio glavni izvozni proizvod, a godinu ranije čokolada.

Deficit uvoza

Deficit kod uvoza hrane i poljoprivrednih proizvoda iznosi 2,4 milijarde eura uz rast uvoza za 600 milijuna eura, napomenula je Blažić.

– Potrebna su nam daleko veća sredstva nego što su dosad isplaćena i planirana. Nedostaju ulaganja u kapital, tehnologiju, istraživanje i razvoj, rekla je Blažić. Kaže da je Vlada prepoznala ključne probleme i mogućnosti, no ciljevi i potrebe nisu usklađeni s potrebnim intervencijama.

Manjak u vanjskotrgovinskoj bilanci poljoprivrednih proizvoda posljedica je činjenice da hrvatska poljoprivredna proizvodnja nije samodostatna, osim u žitaricama, uljaricama, živim životinjama i ribi. Sudionici konferencije stoga su se složili da je potrebno raditi na jačanju preradbenih i skladišnih kapaciteta jer izvozimo kvalitetnu sirovinu i žive životinje, a uvozimo gotove proizvode više dodane vrijednosti, ali niže kvalitete. U slučaju poremećaja u opskrbnim lancima, poput carinskog rata ili pandemije, i posljedično zatvaranja granica, u pojedinim bismo sektorima izdržali dosta dugo i ne bi došlo do tektonskog poremećaja, kaže predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, no u nekim sektorima bismo imali »zanimljivih problema«, prije svega u mesnom i mlječnom sektoru.

– Mlijeka nam nedostaje izuzetno puno, s mlijekom smo na 40-45 posto, posebno s trajnim mlijekom jer nemamo velike preradbene kapacitete, ostale su dvije velike i 5-6 srednjih mljekara. Nemamo razvijene maloprodajne kratke opskrbne lance, nemamo ni potrošačke navike da bismo kupovali kod prvog susjeda ili lokalnog mesara i proizvođača, rekao je Jakopović dodavši da je u pandemiji COVID-19 došlo do pada uvoza i većeg korištenja domaće proizvodnje jer su ljudi tada više sami uzgajali, no čim su se otvorile granice, trend se opet preokrenuo.

Previše tradicionalna

Na konferenciji je također istaknuto da je sigurnost opskrbe hranom danas važna kao i obrambena sigurnost, no kako previše ovisimo o uvozu, u slučaju krize bili bismo »jako ugroženi«, kaže dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Mešić koji je razbio mit o tome da imamo bogomdanu zemlju za poljoprivredu.

– Mi nemamo tla koja su prebogata humusom, u jednom periodu godine imamo previsoke temperature, sušni period, zatim periode s prekomjernim količinama oborine, a i svjedoci smo kasnih mrazeva što jako otežava uzgoj biljaka, a to pogoduje bolestima, štetnicima i korovima, navodi Mešin i dodaje da nam kronično nedostaje stručnog znanja u poljoprivredi.

Kaže da treba mijenjati dosadašnji smjer jer način na koji smo dosad radili »nije dao rezultata«. Trebaju nam novi sustavi poticaja i upravljanja državnim zemljištem jer imamo veliki nedostatak znanja i preradbenih kapaciteta.

– Naša je poljoprivreda previše tradicionalna djelatnost, orijentirana je na način kako su radili naši stari i to više nije dovoljno konkurentno i mi više ne možemo odoljeti novim izazovima, poručio je Mešin.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak istaknuo je da je poljoprivreda »strateška grana koju društvo često zanemaruje«, a Ministarstvo će, prema njegovim riječima, u idućem razdoblju intenzivirati napore na zakonskim i operativnim reformama kako bi se povećala iskorištenost obradivih površina i smanjila ovisnost o uvozu. Najavio je novi Zakon o državnom zemljištvu i Zakon o komasaciji kojim bi se spriječila rasparcelizacija, odnosno potaklo okrupnjivanje zemljišta.

Podsjetio je da imamo 164 tisuće registriranih poljoprivrednika, od čega su dvije trećine OPG-ovi koji su samoopskrbni, dok velike subjekte treba usmjeriti u ulaganja u preradbene kapacitete, poput mlinova.

– Nedostaje nam prerada soje koja je naš veliki izvozni brend, ona je treća poljoprivredna kultura s oko 100 tisuća hektara, poslije kukuruza i pšenice. NO GMO soja je veliki brend, a nemamo ni jedan pogon za preradu soje, rekao je Majdak, spomenuvši pri tom da i naši proizvođači poboljšivača pšenice nisu na razini koja se očekuje te da uvozimo i poboljšivače, ali i brašno i gotovu tjesteninu.