Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Ruj 2011

Hrvatska pala na globalnoj ljestvici IT konkurentnosti

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: pd  

Hrvatska pala na globalnoj ljestvici IT konkurentnosti

Rejting hrvatskog sektora informacijske tehnologije je u padu u usporedbi s IT sektorima ostalih zemalja, objavio je danas Business Software Alliance (BSA) u istraživanju Indeksa konkurentnosti IT industrije za 2011. godinu, koje je proveo Economist Intelligence Unit.

U četvrtom po redu istraživanju od 2007., Indeks uspoređuje konkurentnost 66 zemalja uključenih u istraživanje, putem niza indikatora koji čine temeljna područja za razvoj IT inovacija: cjelokupno poslovno okruženje, IT infrastrukturu, ljudski kapital, istraživanje i razvoj (R&D), pravno okruženje te javnu podršku za industrijski razvoj. Na vrhu ukupne ljestvice za ovu godinu nalaze se SAD, Finska, Singapur, Švedska te Ujedinjeno Kraljevstvo. Hrvatska se zbog premalog napretka plasirala na 40. mjesto, što predstavlja pad za tri mjesta u odnosu na rezultate iz 2009. Iako su ukupni pokazatelji nešto bolji od onih iz 2009., napredak hrvatskog IT sektora u protekle dvije godine bio je preslab kako bi se plasman održao ili poboljšao. U 2011. godini Hrvatska je poboljšala pokazatelje u kategorijama IT infrastrukture, ljudskog kapitala te istraživanja i razvoja, no izostao je napredak u pravnom okruženju, podršci industrijskom razvoju te poslovnoj okolini. "U ovogodišnjem istraživanju Hrvatska je još lošije plasirana zbog slabog, odnosno nedovoljnog napretka od 2009.," rekao je Andrej Matijević, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj. "Nažalost, pozicija Hrvatske na globalnom tržištu sve je slabija. Usporedbe radi, prije dvije godine Hrvatska je bila na 37., a Slovenija na 29. mjestu. Danas držimo 40., a naši susjedi Slovenci 25. mjesto. Jasno je kako u nadolazećem razdoblju hrvatska politika treba drugačiji pristup problemu - najjednostavniji način je da pogledamo što i kako rade naši susjedi."

Najveći napredak u ovogodišnjem indeksu (u odnosu na posljednji iz 2009.) ostvarila je Malezija, koja je skočila za 11 mjesta u ukupnom poretku zbog niza aktivnosti u istraživanju i razvoju, te Indija, koja je skočila za 10 mjesta zbog snažnog ulaganja u istraživanje i razvoj te dinamičnog okružja ljudskog kapitala. Mnoge druge zemlje - uključujući i Singapur, Meksiko, Austriju, Njemačku i Poljsku - ostvarile su u 2011. snažan cjelokupni rast pokazavši nove razine snage u svim temeljnim područjima informacijske tehnologije.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska na 51. mjestu globalne ljestvice konkurentnosti

20.06.2024.

Ove je godine na prvom mjestu Singapur, koji je vratio vodeće mjesto na IMD-ovoj svjetskoj ljestvici konkurentnosti za 2024. nakon što je u razdoblju od 2020. – 2023. godine bio među prvih pet. Švicarska je ove godine bila druga, a Danska treća, navodi se

Kako Hrvatska (ekonomski) sustiže druge europske zemlje i može li se proces nastaviti

09.10.2023.

Vjerojatno ste već naišli na informaciju o tome da hrvatsko gospodarstvo u zadnje vrijeme postupno sustiže većinu drugih nacionalnih ekonomija u EU, no vjerojatno niste naišli na kvalitetne informacije o razdobljima, razmjerima i daljnjim izgledima takvog

Hrvatska je 61. od 64 zemlje po opterećenosti porezima: Ujedno, pali smo na globalnoj ljestvici konkurentnosti

22.06.2023.

Hrvatska je na globalnoj ljestvici konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne za 2023. godinu, na 50. mjestu od 64 zemlje obuhvaćenih istraživanjem, priopćila je u utorak Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

Hrvatska 50. od 64 zemlje na globalnoj ljestvici konkurentnosti

21.06.2023.

Hrvatska je na globalnoj ljestvici konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne za 2023. godinu, na 50. mjestu od 64 zemlje obuhvaćenih istraživanjem, priopćila je u utorak Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

Za skok Hrvatske na ljestvici konkurentnosti najprije treba čestitati privatnom sektoru

27.06.2022.

Treba pohvaliti i ministra financija, koji je u proteklom razdoblju napravio nekoliko krugova porezne reforme. Sad je čas da mu vrh Vlade dopusti da provede stvarne reforme – u trenucima koji su danas posve drukčiji nego 2019. kad se provodila zadnja refo

Tag cloud

  1. 2798 članka imaju tag turizam
  2. 2647 članka imaju tag hrvatska
  3. 1763 članka imaju tag svijet
  4. 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1971 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1306 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1302 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1056 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 663 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 505 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 415 članka imaju tag hnb
  37. 423 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor